Hrvatska bilježi rast od BDP-a od 3,9%, što je najviše u EU u prvom kvartalu, čemu je dobrano pridonio i izvoz – posebno na pet ključnih tržišta zapadne Europe i regije, rečeno je na 14. konvenciji hrvatskih izvoznika (HIZ) koja se u srijedu održala u Zagrebu. 

Laureati za 2018.
U sklopu konvencije dodijeljene su 12. put i nagrade Zlatni ključ kao priznanje izvrsnosti najuspješnijim hrvatskim izvoznicima.  Tako je nagradu za najuspješnijeg velikog izvodnika dobio solinski AD Plastik dok je najbolji srednji izvoznik međimurski Tehnix, a mali Tremak također iz Međimurja, dok je najinovativniji izvoznik Altpro.

Najuspješniji izvoznik u Njemačku je E.G.O. Elektro-komponente (donedavni Elektrokontakt), u Italiju Vetropack Straža tvornica stakla, Sloveniju LTH Metalni lijev, dok je najuspješniji izvoznik u BiH bila Podravka, Austriju Predionica Klanjec, a Srbiju DS Smith Belišće Croatia. Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, podsjetio je na složene uvjete na globalnom tržištu. Prije svega trend protekcionizma i intervencionizma, što usporava globalnu trgovinu i rast gospodarstva. 

"Digitalizacija i razvoj zelene energije je još jedan bitan čimbenik koji će utjecati na međunarodnu trgovinu. Tu će posebno doći do izražaja električni automobili koji imaju drukčiju filozofiju izrade i uporabe – manje dijelova, bez ovisnosti o fosilnim gorivima etc. To se već odrazilo na zaposlenost u najvećim zemljama proizvođačima automobila", kazao je Bago.

Dodao je da usluge čine 23% vrijednosti hrvatskog izvoza, no 43% nove vrijednosti izvoza. Udio robnog izvoza u BDP-u Hrvatske i svijeta – u svijetu BDP raste brže od izvoza zbog rasta zemalja u razvoju koje su prije kupovale poluproizvode, a danas zatvaraju vlastite procese proizvodnje. U Hrvatskoj, veli Bago, od 2017. izvoz slijedi BDP.

Uteg je deficit u izvozu roba
"To znači da slijedimo dobar put, ali time ne smijemo biti zadovoljni, nego moramo ići još dalje. Problem nam je deficit pri izvozu roba, a što nije situacija od danas nego nešto što se događa desetljećima. U razmjeni s Europskom unijom nam je robni deficit 16 posto ili 8,5 milijardi eura. Najveći suficit imamo u drvnoj industriji, namještaju i metalnim proizvodima, a ostatak, posebno prehrana i poljoprivredna, ima značajni deficit. Uvozimo složenije proizvode, a uvozimo one jednostavnije. Imamo snažan izvoz usluga – turizam. Tu smo iznad prosjeka EU i imamo pozitivnu bilancu s većinom zemalja Unije", kazao je Bago. 

Opasan pad u 10 godina
Upozorio je da u Hrvatskoj raste broj poduzeća izvoznika i zaposlenih u tim poduzećima te prihod i dobit u tom sektoru. No, zabrinjava broj zaposlenih po poduzeću – posebno kod izvoznika, imamo pad 30-ak posto i proteklih 10 godina. 

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da aktivnosti izvoznika treba podržati i poticati, što njegova Vlada, tvrdi, brojnim mjerama i čini."Što se tiče ukupnih gospodarskih prilika, zacrtali smo vrlo jasan cilj prije dvije i pol godine: želimo zdrav rast ne na zaduženju, već na smanjivanju našega javnoga duga, odgovornoj proračunskoj politici, na proračunskom višku, na boljoj apsorpciji europskog  novca, odgovornoj politici na provođenju strukturnih reformi kao i na privlačenju stranih investicija", rekao je premijer.

  Istaknuo je i da će se efekti vladinih poteza na gospodarstvo i investicije te efekti apsorpcije EU sredstava vidjeti sve više kako vrijeme bude odmicalo i to u brojnim dijelovima Hrvatske. Naglasio je da u konačnici poduzetnicima ide glavnina EU  sredstava. Ocijenio je da je hrvatsko članstvo u Uniji i izvoznicima donijelo snažne koristi.  Za promicanje izvoza u hrvatskom gospodarstvu i osoban angažman predsjednika Hrvatskih izvoznika, premijer je Darinku Bagi nenajavljeno dodijelio Zlatni ključ. 

Došen: Skupa država i tečaj najveći problemi

Sve što osjeća EU osjetit će i hrvatski izvoznici, upozorila je Švaljek
Izvoznici su suočeni s usporavanjem liberalizacije i rastućim protekcionizmom, istaknula je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u izlaganju prije diskusije o ulozi izvoza u modernoj ekonomskoj politici. "Izvozni sektor Hrvatske i CEE regije osobito je osjetljiv na kretanja eurozone. Sve što osjeća EU osjetit će i hrvatski izvoznici, stoga ne iznenađuje primjetno usporavanje rasta izvoza i kod RH i novih članica", rekla je. Osim slabljenja inozemne potražnje, problem je vrlo mali udio izvoza srednje i visokotehnoloških proizvoda. Kod robnog izvoza samo su tri članice po tom pitanju gore od Hrvatske, dok je u izvozu usluga u kojem preteže turizam, odnosno putovanja, Hrvatska neslavna rekorderka i na to se treba usmjeriti.  "Često me pitaju što nam je najveći problem; kažem skupa država i tečaj. Struja nam je lani  poskupjela šest milijuna kuna prošle godine, troškovi plaća povećali su se dva milijuna eura u 5 godina, na 'slabljenju' eura izgubili smo 4 milijuna eura", kaže Marinko Došen, čelnik laureata – AD Plastika. Dodaje da bi država mogla donijeti kompenzacijske mjere kroz zakon o poticanju izvoza kojim bi se tvrtke potaknulo da sredstva ponovno ulože u poslovanje i u konačnici – ponovno izvoz.