Razvoj poduzetništva, osobito startupova, u Hrvatskoj je nekoliko koraka ispred razvoja državnog aparata te je jasno da se javna uprava mora reformirati, rečeno je na panelu "Najveći startup izazov – kako preživjeti 2. godinu", koji se održao u sklopu Summita poduzetništva u srijedu u Zagrebu.

Ivo Špigel iz IT tvrtke Perpetuum Mobilea, istaknuo je da mnogim startupovima treba barem godina dana da razviju biznis, a uspiju li preživjeti drugu godinu, može se reći da su uspjeli.  "Pogledaju li se današnje uspješne tvrtke nastale kao startupovi, trebalo im je 5, 6 ili 7 godina da bi postigle kritičnu masu i postale samoodržive i da bi s tima od 4-5 ljudi prešle na sustav od 100 ili 200 zaposlenih", kazao je Špigel. Dodao je da su startupovi zanimljiv fenomen jer se gotovo sve zemlje Europe hvale da su najbolja destinacija za startupove i gotovo da nema države koja ne poziva takve tvrtke. "Posljednjih godina su u Hrvatskoj često bili eksponirani primjeri kada su neke tvrtke najavljivale da će se preseliti u London ili u SAD zbog nerazumijevanja kod kuće. Činjenica je da ljudi odlaze i dolaze – Amerikanci u Indiju, Kinezi u SAD, Englezi u Španjolsku… Svatko ima svoju računicu", pojašnjava Špigel.

Dodaje da ti trendovi mobilnosti kreću još na sveučilištu kada je na sceni međunarodna razmjena studenata.  "A što mi poručujemo studentima? Neki dan slika u novinama kada studenti žele ući na Sveučilište, a ispred interventna policija. Što će neka studentica iz Njemačke koja je razmišljala o studiranju u Zagrebu misliti? Bitno je poraditi i na većoj internacionalizaciji sveučilišta, kako po pitanju studenata, još više po pitanju predavača. Tu su iskorak napravila privatna učilišta, ali javna još kaskaju", kaže Špigel. Damir Sabol, vlasnik Photomatha ističe da se u svijetu događa softverska revolucija i svi se tome moraju prilagoditi.  "Tko to ne vidi ili ne zna, mora poraditi na sebi, jer bez toga nema uspjeha. Danas se sve bazira na softveru", kazao je Sobol. Prisjetio se ranih 90-ih kada se kao jedan od osnivača Iskona prvi put susreo s internetom. To je, veli, tada bila novost kao što je danas činjenica da se sve bazira na softveru.

 "Danas se sve iz Hrvatske može raditi za cijeli svijet. Iz Zagreba možete pokriti dvije milijarde ljudi", kaže Sobol. Njegova tvrtka, čiju tehnologiju elektronskog plaćanja koriste gotovo sve hrvatske banke, stara je tri godine, a s 10 milijuna kuna prihoda je u proteklih godinu dana rasla 100 posto. Njihovu bankarsku tehnologiju koristi 450 tvrtki u svijetu dok istodobno njihovu edukativnu aplikaciju Photomath svaki dan koristi više od pola milijuna ljudi. Aplikacija je zasad besplatna i čeka se trenutak i način da se monetizira. Imaju tvrtku u Londonu iz koje im je lakše poslovati prema američkom tržištu, a porez plaćaju u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj. Koristili su više linija HAMAG-a i subvencija gradova u kojima djeluju. "Mi smo primjer kako se to isplati, samo ove ćemo godine platiti poreza u iznosu koji premašuje sve potpore koje smo do sad dobili", ističe Sobol.

Boris Guina iz HAMAG-BICRO-a nadovezao se s pojašnjenjem da ova Agencija pomaže poduzetnicima kroz lakši i jeftiniji pristup financiranju. "Gotovo svi hrvatski startupovi su financirani iz HAMAG-a. Postoji niz instrumenata i programa, a posebna je pogodnost da je moguće dobiti 50% iznosa ukupne investicije, odnosno jednak iznos koji ulaže i poslovni anđeo, koji će se vratiti bude li tvrtka uspješna. Ako pak ne uspije, Agencija će otpisati potraživanje", kaže Guina. Najavio je da će se u narednom razdoblju otvarati nove kreditne linije koje će omogućiti subvencioniranje kamate i za poduzetnike koji nisu početnici koje će se subvencionirati i do 80 posto. Sav novac dolazi iz Strukturnih fondova EU-a. Mihovil Barančić iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva ZIP, istaknuo je da je situacija za startupove bolja nego prije.  "Klima se poboljšava, ali imam dojam da vlast ima malo sluha.

Načelna potpora postoji, ali teško se dolazi do faze pregovara o konkretnim stvarima. Situaciju popravljaju lokalne samouprave koje se snažno uključuju, ali tu nositelji moraju biti veliki gradovi koji imaju najveći kapacitete. No, bez uključivanja države se tu može malo napraviti jer je za startup tvrtke porezna politika jedan od glavnih tereta u prvom razdoblju", kaže. Problem je i što su se u posljednje vrijeme stalno mijenjale vlade pa je teško s nekim razgovarati i osigurati promjene. "Puno je nelogičnih stvari, a ništa se ne poduzima. Javna uprava mora se restrukturirati jer je činjenica da su ljudi u ministarstvima premalo plaćeni, ali ih i ima previše. Za primjer, definicija računa u Hrvatskoj se provlači kroz tri zakona i nije jedinstvena", kaže Barančić. Dodaje da je problem ozbiljnije poraditi i na marketingu, jer se susjedne zemlje bolje reklamiraju, mada su u konačnici uvjeti poslovanja možda i bolji u Hrvatskoj nego u tim državama. 

Malo dobrih startupova, do desetak godišnje

Uberu smo dali godinu dana da razvije mrežu, a sada resorni ministar govori o zabrani jer navodno posluju nelegalno,  iako ne krše nijedan zakon. Zabrane nisu dobre, a nepovoljni uvjeti poslovanja u RH rezultat su lošeg okruženja, administrativnih barijera i donošenja zakona preko noći, rekao je Davorin Štetner predsjednik Udruge poslovnih anđela CRANE.   Govoreći o venture capital fondovima, kao načinu da se preskoče konzervativne banke koje mladima nerado daju novac, Štetner je rekao da su takvi fondovi namijenjeni projektima u fazi globalne ekspanzije, jer ne ulažu manje od 250.000 dolara po projektu.  "Moj kolega, poslovni anđeo Hrvoje Prpić prvo je otvorio tvrtku u Londonu, a sada je već  prešao u San Francisco,  jer je za njegovu ekspanziju sad već i London postao prespor", dodao je. Na pitanje da li mu je glavni motiv za pomaganje startupova profit, Štetner odgovara: "Ne,  jer od njih 10, osmero ih propadne, jedan pristojno posluje, a samo jedan postigne značajan uspjeh. Ideja, veli, čini manje od jedan posto uspjeha. U Hrvatskoj mnogi imaju ideju, ali malo ih se može provesti. Malo dobrih startupova, do desetak godišnje, a u Sloveniji ih je po 60, kaže on. Poslovnih anđela u Hrvatskoj ima tridesetak, a u startupove su uložili 28 milijuna kuna. Razlikuju se od običnih investitora po tome što, uz novac, daje svoje znanje, energiju, poznanstva i aktivno sudjeluje u procesu, objasnio je Štetner. 

Male tvrtke postaju dio globalnog lanca

Zagreb Urmas Peiker, suosnivač estonske tehnološko-analitičke tvrtke Funderbeam, govorio je na Summitu poduzetništva o trendovima u poslovanju koji dovode do ukidanja granica za poslovanje tvrtki koje će svoju djelatnost moći obavljati brže i jednostavnije nego ikad prije. Peiker ističe važnost baza podataka koje omogućuju tvrtkama da u realnom vremenu dobiju bilo kakvu informaciju ili pak obave transakciju. S druge strane, tako male kompanije postaju dio globalnog poslovnog lanca.