Nina i Mario Šarić su otac i kći čiji obiteljski biznis Pri Suncu iz Zagreba osvaja nepca svih ljubitelja slastica, a u fokusu njihove poslovne priče proizvodnja je originalnog talijanskog sladoleda. Kako nam otkrivaju, sve je započelo još dok je Nina bila u tinejdžerskim danima.

U međuvremenu je učila o tradicionalnom načinu pripreme i proizvodnje talijanske vrste sladoleda, a njen poriv bio je toliko jak da je već nakon završenog studija prehrambene tehnologije odlučila s ocem pokrenuti biznis.

“Unatrag otprilike tri godine, kad smo počeli intenzivno pripremati početak poslovanja, rasla je u nama zajednička spoznaja da u onome što radimo želimo biti autentični i u konačnici proizvesti i ponuditi ljudima proizvod za koji će reći : To je to! Uspostavljanje nove filozofije i podizanje svijesti ljudi o ‘pravom’, originalnom talijanskom sladoledu pa makar ga zvali ‘craft’, naša je poslovna misija”, rekao je jedan od suosnivača tvrtke Pri Suncu Mario Šarić.

Laganiji osjećaj

Strast i motivacija bili su ključni sastojci, a da bi premostili sav put između koji vodi do uspjeha investirali su oko milijun kuna. Osim vlastitih sredstava, u postavljanju njihova poslovanja na noge pomogla im je potpora za samozapošljavanje HZZ-a te mikro investicijski zajam iz HAMAG BICRO-a.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Sav taj iznos pomogao im je da s još više samopouzdanja zakorače na tržište, a s dobro istraženim tržištem danas spremno govore što je njihova glavna prednost.

“Proizvodnja i prodaja sladoleda rastu iz godine u godinu, ali velika većina proizvedenog sladoleda je industrijski, koji se ne može proizvoditi tehnologijom i sastojcima kojima se proizvode dobri zanatski sladoledi.

Mi smo se opredijelili za ‘ručnu’ proizvodnju sladoleda, prilikom koje sami spravljamo sladolednu bazu, a zatim u nju dodajemo ostale sastojke, ovisno o okusima sladoleda. Tako naš sladoled ima puno jači intenzitet okusa, kremastiju teksturu i daje laganiji osjećaj nakon konzumacije.

Svi mliječni okusi (osim tiramisua) su bezglutenski i bez jaja, dok su svi voćni sorbeti namijenjeni i veganskoj prehrani, jer su proizvedeni na bazi vode”, dodala je Nina Šarić.

Sezonski utjecaj

Kako saznajmo iz razgovora s ovim poduzetnicima, natpisi ‘zanatski’, ‘artisan’ ili ‘gelato artigianale’ na industrijski proizvedenom sladoledu ne znače ništa, osim primamljive PR poruke nedovoljno educiranim kupcima. Pravi zanatski sladoled je, dodaju Šarići, minijaturna niša te kao takav predstavlja priliku, ali i rizik koji je usmjeren na traženje stručnog osoblja.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

“Na hrvatskom tržištu rada, kad je sladoled u pitanju, prevladavaju slastičari školovani za pripravljanje sladoleda na klasični industrijski način, što nam je bitan problem pri zapošljavanju u proizvodnji. Osim toga, prodaja sladoleda u Hrvatskoj ima snažan sezonski utjecaj pa za malu tvrtku poput naše nije svejedno proizvodimo li u zimskom ili ljetnom razdoblju.

Konačno, pandemija Covida-19 donijela je dodatnu neizvjesnost i oscilacije na tržištu pa je teško planirati količine za proizvodnju. Iz tih razloga, odlučili smo zapošljavati ljude u proizvodnji prema trenutačnim potrebama, uglavnom na određeno vrijeme, dok nam uvjeti na tržištu ne dopuste drugačiji pristup ovoj ključnoj pretpostavci za razvoj svakog biznisa”, objasnio je Šarić.

Njihova proizvodnja je u Zagrebu u sklopu Tržnog centra Savica, a sladoled prodaju u tzv. gelato boxovima za koje nude dvije veličine: pakiranje od 650 ml, u kojem je oko 7 kuglica sladoleda, te pakiranje od 1350 ml, koje sadrži otprilike 15 kuglica.

U svaki box mogu se kombinirati 2 ili 3 okusa prema željama kupca. Trude se biti originalni u izboru okusa, a danas u asortimanu imaju mliječne okuse kao što su badem s medom, orah, pavlova, kava, a od voćnih sorbeta nude borovnicu, trešnju, dinju te mnoge druge.

Prije par dana krenuli su i u suradnju s dostavnom službom preko čije aplikacije također možete naručiti svoj gelato box. U cilju je otvoriti i ‘pop-up’ gelato prodajna mjesta koja bi pozicionirali unutar velikih trgovačkih lanaca te nabaviti mobilne prodajne jedinice prema vlastitom dizajnu i konstrukciji.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL