Šibenska poduzetnička zona Podi 2015. je godine proglašena najboljom u Hrvatskoj i to je tek jedan u nizu pozitivnih primjera sinergije prepoznavanja stvarnih potreba poduzetnika i utjecaja javnog sektora na razvoj poduzetništva u Šibensko-kninskoj županiji, istaknuto je na drugom panelu održanom u sklopu regionalne konferencije. Adriatic Business Centar (ABC) i AluTech centar kompetencija primjeri su novih ideja kojima će Šibensko – kninska županija u budućnosti dodatno osigurati svoj daljnji razvoj i riječ je o potpornim poduzetničkim institucijama za čiju je realizaciju iz europskih fondova uspješno osigurano po 20 milijuna kuna, istaknuo je župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.

"Nastojimo biti kvalitetnim partnerom u razvoju poduzetništva u županiji, a ABC će biti zgrada uređena u skladu s našim stvarnim potrebama i potrebama poduzetnika te jedinica lokalne samouprave. Turizam je jedan od naših razvojnih potencijala, ali ne smijemo zaboraviti industriju i proizvodnju te kreiranje novih vrijednosti. Ruralnom dijelu treba dati jedan poseban pečat, a u svemu tome ne zanemariti ni smijemo prirodne ljepote. Važno je odrediti fokus i ono što ćete gurati naprijed u budućnosti, ali nemojmo zanemariti da smo i sami na početku ovog puta i tek hvatamo korak", kazao je Pauk. 

'Trokut' za rast
Zamjenik gradonačelnika Šibenika Danijel Mileta predstavio je projekt Trokut zasnovan na najnovijim visokim tehnologijama, koji će se smjestiti na lokaciji između budućega šibenskoga studentskog kampusa i studija obnovljivih izvora energije.   

"Došli smo do spoznaje da nam je neophodan takav centar koji će ne samo služiti edukaciji, već i približiti najveća svjetska dostignuća u tom području. Želimo da naše mlađe generacije postanu zainteresirane za ICT sektor, tim više što su školski programi i oprema relativno zastarjeli. Više od dvije tisuće kvadrata će biti na raspolaganju za razvoj startupima, daljnje edukacije te međusobno umrežavanje i direktne kontakte među zainteresiranim stranama. Svjetskim stručnjacima možemo pružiti jednu vrstu aktivnog odmora, a zauzvrat od njih dobiti ekspertizu. Iako, sam objekt neće biti vrijedan ako ljudi na njegovom čelu ne provedu misiju radi koje je i osnovan", poručio je.

Riječi je bilo i o kninskom projektu inovacijskog centra, primjeru konkretnog ulaganja u nerazvijene dijelove zemlje i čija je realizacija jedan od načina na koji se želi umanjiti depopulacija tog područja.

Konkretni ciljevi
"Tim smo projektom pokazali i kako se pripremiti za konkretan cilj i prije nego ste ušli u EU, a taj je projekt jedan od rijetkih spremnih projekata za razdoblje nakon što smo ušli u tu zajednicu. Inovacijsko je središte funkcioniralo od početka, radi se o konkretnoj stvari. Ako želimo polučiti veliki efekt, moramo graditi inovacijska središta", istaknuo je gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić.  U cijeloj priči oko EU fondova treba osvijestiti i da je u njima ostalo još dovoljno financijskog potencijala na koji se treba fokusirati, smatra vlasnik Etnoland Dalmati Joško Lokas.

"Konkretno, u Etnolandu Dalmati smo iskoristili dosta toga, kvotu smo ispunili što znači da dolazimo do problema s de minimis potporama, a želimo se razvijati. Jedan smo od dokaza što se sve može, ali svima nam vrijeme dalje bježi, a svi znamo da je vrijeme novac. Poduzetnicima treba olakšati da dođu do novca, pri čemu bi javna uprava i država trebale biti njihovi servisi da na najbolji mogući način obavljaju svoj posao", zaključio je Lokas. 

Regionalni koordinator
Razvojna agencija Šibensko – kninske županije primjer je regionalnog koordinatora koji gradovima i općinama pomaže u pripremi i provedbi njihovih projekata, istaknula je ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije Mira Lepur. "Uz to, potporna smo poduzetnička institucija za pružanje usluga na svim stupnjevima razvoja. Savjetovanje, edukacija i pomoć pri implementaciji projekata ono je što u ovom trenutku možemo pružiti, ali sigurno ima prostora i za daljnje aktivnosti.

Ograničeni smo kapacitetima i pojedinim natječajima, a konkurentnost gospodarstva treba biti jedan od prioriteta u sljedećoj financijskoj omotnici. S obzirom na to da ni Hrvatska ne može dodjeljivati potpore koje ruše tržišno natjecanje zbog čega ni mi uostalom ne možemo dobiti više novca iz fondova, trebalo bi lobirati da se za nerazvijene regije jednostavno povećaju potpore", zaključila je Lepur.