Hrvatska ovu godinu završava s pozitivnim brojkama i uzlaznim trendovima. Raste nam gospodarstvo, i to po stabilnoj stopi. Rastu također izvoz, ulaganja i plaće, a sve to uz stabilne financije i odgovornu monetarnu politiku. Hrvatska ostvaruje proračunski višak, projekcije za narednih dvije do tri godine su vrlo realne i pozitivne, smanjuje se udio javnog duga u BDP-u, konačno smo povratili povjerenje međunarodnih financijskih institucija koje su ocijenile hrvatski kreditni rejting kao investicijski, a prvi put smo izdali trezorske zapise s negativnom kamatnom stopom.

Sve su to odlični preduvjeti za nastavak stvaranja pozitivne poduzetničke klime, pogotovo kad se u obzir uzme i porezno rasterećenje, koje će samo u mandatu ove Vlade do sada ukupno iznositi oko devet milijardi kuna. No, jasno je da stvari mogu i moraju biti još puno bolje, stoga je naša ambicija u idućoj godini napraviti još veće iskorake. Gledajući prema naprijed, trokut fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i još snažnijeg privlačenja investicija, činit će okvir našeg djelovanja. 

Glavni pokretači rasta
Pri tome očekujemo kako će glavni pokretači rasta u narednom razdoblju biti vezani uz povećanje broja kvalitetnih investicija, osobito onih usmjerenih u istraživanje, razvoj i inovacije, povezane s novim tehnologijama koje će dati snažan doprinos ukupnom gospodarskom rastu. Upravo smo na takvu vrstu ulaganja u posljednje vrijeme stavili najveći naglasak, a rezultati su vidljivi. Naime, investicije u području istraživanja i razvoja prošle su godine povećane za 17,8 posto, dok je u posljednje 3 godine ukupno investirano oko 9,8 milijardi kuna. 

Time smo, prema nekim procjenama, povećali ovu vrstu ulaganja na malo iznad 1 posto BDP-a. Tome su uvelike pridonijele mnogobrojne olakšice i poticaji unutar Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, dok su bespovratna sredstva iz fondova Europske unije dale dodatni zamah.

U narednom razdoblju, cilj nam je dostići prosjek Europske unije po ulaganjima u istraživanje i razvoj od 2 do 2,5 posto BDP-a te privući onakvu vrstu investicija kakva će pomoći transformirati našu prerađivačku industriju, potaknuti daljnji rast izvoza i inovacija, a sve ćemo to temelji na ulaganjima u nove tehnologije. U tom smjeru ujedno idu i naši prijedlozi izmjena i dopuna zakonodavnog okvira, koje očekujemo da će biti izglasani u Hrvatskom saboru do kraja ove godine.

U svemu tome, uloga Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta je snažna i konkretna, posebno u kreiranju i implementaciji mjera za lakši pristup poduzetnika povoljnijim sredstvima za rast poslovanja, za inovacije te za digitalizaciju sustava i uspješno povezivanje s ulagačima, kako bi oni podigli svoje poslovanje na višu razinu.

S krajem 2019. godine u pogonu će biti i aplikacija Start, koja će omogućiti lakše i brže pokretanje poslovanja na prostoru Hrvatske, ispunjavanjem jednog digitalnog obrasca. No, to će biti tek početak, jer ovdje vidimo mogućnost razvoja i mnogih drugih aplikacija koje bi poduzetnicima mogle biti korisne. Također, nastavljamo s izradom Akcijskog plana za administrativno rasterećenje, iduće godine već četvrtog po redu, a pripremamo i prijedloge ukidanja određenog dijela neporeznih davanja. 

Kad govorimo o poticanju ulaganja, dosad smo kroz dvije prioritetne osi u nadležnosti našeg ministarstva dodijelili ukupno više od 3500 potpora, ukupne vrijednosti veće od 4,5 milijardi kuna. Planiramo otvoriti još dva nova poziva usmjerena na istraživanje i razvoj, ukupne vrijednosti 870 milijuna kuna, te prvi natječaj kojim ćemo pratiti investicije poduzetnika s 250 milijuna kuna u industriju 4.0.

Dodatno, polovicom 2020. godine očekujemo da će u funkciji biti i Centar za razvoj novih tehnologija, koji je zamišljen kao svojevrstan one-stop-shop za poduzetnike, te će im pružati usluge i podršku pri pisanju i provođenju različitih projekata, a omogućit će im i učenje novih vještina koje su im neophodne u svakodnevnom poslovanju.

Već je jasno vidljivo da nema daljnjeg napretka bez čvršćih veza između države, gospodarskog sektora i akademske zajednice. Zbog toga smo ove godine oformili Nacionalno inovacijsko vijeće, koje je putem Tematskih inovacijskih vijeća iznjedrilo 300-tinjak konkretnih projekata unutar pet tematskih područja, usklađenih sa Strategijom pametne specijalizacije. Ona se odnose na zdravlje i kvalitetu života, promet i mobilnost, energiju i održivi okoliš, sigurnost te hranu i biokemiju.

Glavna intencija osnivanja ovog tijela bila je da na jednom mjestu okupimo sve relevantne dionike sustava s kojima u neposrednom kontaktu možemo razmijeniti iskustva i čuti konkretne probleme s kojima se naši poduzetnici susreću.

Najveća prednost ovdje leži u činjenici da 70 posto članstva čine upravo poduzetnici, 20 posto predstavnici akademske zajednice, a samo 10 posto država. Siguran sam da će u godini koja je pred nama, uloga ovog Vijeća biti sve veća, posebno u okolnostima još jednog velikog izazova koji stoji pred Hrvatskom, a to je predsjedanje Vijećem Europske unije. 

Prilika da se nametnemo
Tijekom prvih šest mjeseci 2020. Zagreb će uz Bruxelles postati središte europskih politika i to će biti velika prilika za nas, kao malu i još mladu članicu, da se nametnemo. Europa koja se razvija, povezuje, štiti i koja je utjecanja bit će četiri ključne stavke našeg predsjedanja, što podrazumijeva stavljanje još jačeg naglaska na produbljivanje jedinstvenog tržišta, daljnje poticanje digitalizacije poslovanja te nastavak ulaganja u inovacije i istraživanje, kako bismo bili što konkurentniji i pratili globalne trendove. 

Puno je izazova i prilika pred nama, stoga nam u 2020. svima zajedno želim još više hrabrosti, uspjeha i zadovoljstva, kako na poslovnom, tako i na privatnom planu, te da svoje snove ostvarujemo u Hrvatskoj i zajedno je nastavimo činiti boljim mjestom.