Panel diskusijom "Grad Čakovec – poticajno okruženje za uspješan biznis", održanom u sklopu Poslovnog uzleta, dominirala je tema ljudskih resursa, novih tehnologija i IT sektora. Istaknuta je važna uloga povlačenja novca iz fondova Europske unije, u kojem panelisti vide priliku za izgradnju infrastrukture koja će ojačati i izvozni potencijal.

Kao perspektivni sektori navedeni su obrt te malo i srednje poduzetništvo, u kojem je i najveći broj zaposlenih. Stjepan Kovač, gradonačelnik grada Čakovca, približio je čakovečke gospodarske trendove, od kojih su oni makroekonomski pozitivni. "Posljednje dvije godine nezaposlenost pada i trenutačno je na najnižoj zabilježenoj razini. Danas je 25.000 ljudi zaposleno, što je najveća brojka u povijesti grada", kaže.

Pokretači rasta 
Da se grad razvija u dobrom smjeru, potvrđuje i buđenje nakon kratkog stagniranja. "Otvaraju se nova radna mjesta, bilježimo neto dobit od 180 milijuna kuna i ostvarujemo više od 43 posto ukupne dobiti Međimurske županije." Pravi pokretač županijskoga gospodarstva malo je i srednje poduzetništvo. Najbolji je primjer Aleksandar Markov, direktor Centra energetske efikasnosti. "Imamo inovativan poslovni koncept i pametna energetska rješenja. Krenuli smo davne 1992. kao obiteljska tvrtka i među prvima smo počeli s montažama klima i kondenzacijskom tehnologijom te obnovljivim izvorima energije", rekao je Markov.  

Istaknuo je da inovativni tehnološki procesi idu ukorak s ekologijom, dok je sam sektor vrlo interesantan. Zbog privlačnosti investitorima može se reći i da je na dobrom putu razvoja. "Grad je prepoznao naš projekt Smart City pametnih klupa i od početka nam pomaže u realizaciji. Ovime smo spojili čak tri čakovečke tvrtke i nastavit ćemo dalje", istaknuo je te dodao kako je u svemu najvažnija hrabrost. Prednost je što energetika i zaštita okoliša mobiliziraju više sektora, uključujući ih u proizvodni proces, od isporučitelja i građevinske industrije do projektnih menadžera. Važno je spomenuti i njihov veliki potencijal, kako onaj koji se tiče sredstava EU fondova, tako i gospodarski. No, Markov je upozorio na problem s kadrom.

"Naš proces slaganja tima trajao je godinu dana, no za edukaciju svojih zaposlenih dobili smo 300 tisuća kuna", zaključio je. S problemom pronalaska educirane radne snage susrela se i Verica Zalović iz Geo-centra, koja je istaknula da 2008., kad je bilo najviše posla, njezina tvrtka nije mogla pronaći inženjere geodezije, pa su bili prisiljeni zapošljavati kolege drugih struka. Kao razlog  ostanka u Međimurskoj županiji navela je prepoznatljivost  grada Čakovca kao područja u kojem je poduzetništvo dobrodošlo.

Nema dovoljno stručnjaka
"Geodetske su se usluge ranije doživljavale kao gotov proizvod i u tome smo pronašli i našu poduzetničku ideju. Smatramo se sjedištem geodetskih ideja i stručnjaka kreatora. Vlastita znanja neprekidno nadograđujemo i već 25 godina stječemo dodatna znanja edukacijama. Naši su prioriteti poslovna disciplina i korektnost, svoje poslovanje ne smatramo čistom prodajom", istaknula je. I u Geo-centru slažu se da je Čakovec grad tehnologija.  Verica Zalović istaknula je dronove kao sve popularniju tehnološku inovaciju.  "Nama je točnost podataka više nego ključan faktor i bez te vrste tehnologije teško bismo mogli raditi. Iako nije riječ o segmentu koji će u potpunosti obilježiti tehnologiju, surađujemo i s domaćim i s stranim proizvođačima", napomenula je upozorivši kako šira zajednica tek treba prepoznati ulogu prostornih podataka koje geodeti isporučuju, jer se zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa mogu izgubiti i sredstva Europske unije.

Ivan Kolarić, predsjednik Uprave tvrtke Tegra koja se bavi niskogradnjom i zapošljava 145 ljudi, restrukturiranje je naveo kao jedan od načina postizanja uspjeha."Opstali smo u vremenu dok je građevinski sektor padao 25 posto jer smo s restrukturiranjem čak i uranili. Više nema mirnih voda kojima možemo mirno veslati, važno je neprekidno se prilagođavati uvjetima tržišta", istaknuo je Kolarić.  Za vrijeme recesije padale su i javne investicije, a Tegra je tada dio pomoći dobila i od Grada Čakovca. Grad i županija nastavili su tada s razvojem bazične infrastrukture, što se pokazalo vrlo zahvalnim potezom.

 "Fondovi i modeli sufinanciranja, na kojima se zasniva oporavak, prednosti su života i rada u jedinicama lokalne samouprave. Potom smo prodajom naše tvrtke stranom vlasniku dobili priliku da je i presložimo, a dobili smo nova menadžerska i informatička znanja. Vještina upravljanja troškovima s one ranije, instinktivne, promijenila se u onu po logici", zaključio je Kolarić koji pokretanje čakovečke aglomeracije vidi kao zdrav temelj opstanka za sebe, ali i druge tvrtke iz građevinskog sektora. Nikola Budiša, direktor i osnivač LM komunikacija, predstavio je ove godine osnovanu tvrtku iza koje stoje entuzijasti i nove tehnologije.  "Trudimo se kreirati proizvode korisne za širu zajednicu i turistički smo orijentirani. U tome nam je tehnološki i inovacijski centar, ujedno primjer je dobre prakse, od velike pomoći. Uz njihovu se pomoć poduzeća, zahvaljujući suvremenoj opremi koja mladima poduzetnicima pružaju širok spektar informacija i ostalih vidova pomoći, jednostavno i lako razvijaju", rekao je Budiša.  

U LM komunikacijama se zauzimaju za popularizaciju jednostavnijega pristupa kupcima, pri čemu edukaciju naglašavaju kao bitan faktor. Prepoznali su prednosti društvenih mreža, putem kojih je korisnicima olakšano traženje informacija. "Riječ je o novom trendu u marketingu i komunikacijama koji je relativno i povoljan, iako u kvalitetan sadržaj svakako treba uložiti kako ne bi došlo do kontraefekta", zaključio je. Čakovec promišlja o budućim smjerovima razvoja gospodarstva, pri čemu je najveći naglasak stavljen na kreiranje uvjeta za razvoj. Gradonačelnik je istaknuo i želju za stvaranjem prijateljskoga ozračja za investitore, gdje gradska uprava svojom menadžerskom filozofijom pruža podršku. Kao dodatnu pomoć poduzetnicima spomenuo je i smanjenje komunalnih doprinosa između 30 i 50 posto te okretanje prema IT tehnologijama, koje smatra nositeljima strateškog razvoja. 

Besplatan wi-fi 
Uvođenje besplatnih wi-fi mreža u županijsku bolnicu, kao i daljnja informatizacija bolnica, gdje će se bespotrebna papirologija zamijeniti novim idejama, samo su od nekih načina na koje grad planira postići višu kvalitetu života i bolji standard.