Fantastični odaziv predstavnika industrije i predstavnika školstva doprinijelo je dobroj razradi inicijative koju je CADCAM Grupa pokrenula u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje: “Obrazovanje 4.0 škola po mjeri industrije” kako bi dala doprinos u okviru svojih kompetencija širim društvenim inicijativama za unaprjeđenje obrazovanja, sprečavanju iseljavanja mladih ljudi i njihovu bolju pripremu za potrebe modernog tržišta rada.

Ciljevi ove konferencije su bili:

– potaknuti širu raspravu oko raskoraka između obrazovnih programa i potreba gospodarstva.

– osigurati tehničkim školama i fakultetima alate za 3D dizajn i simulacije (i šire) uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja a kroz dostupne EU fondove.

– osigurati potrebnu edukaciju i nastavne sadržaje za učitelje i profesore kroz CADCAM edukacijski centar i Dassault Systemes (DS) Learning Services.

– motivirati studente i učenike u korištenju alata kroz postojeće DS studentske razvojne projekte i/ili uključivanjem realnog sektora kroz sponzorirane zadatke i projekte.

– motivirati i poticati studente i učenike za usvajanje konkretnih i realnih znanja i vještina potrebnih realnom sektoru.

– povezati realni sektor i školstvo, osigurati kompetentnu radnu snagu i razviti vještine i znanja potrebne u suvremenoj industriji

Ciljeve koje je postavila CADCAM Grupa podržali su Dassault Systèmes, Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Tehnički fakultet Rijeka (RITEH), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) – Croatian Makers, Visoko učilište Algebra, MBA Croatia, Rimac automobili, AD Plastik, Swiss School of Business and Management, Končar, PwC Croatia, te mnogi drugi predstavnici tehničkih obrazovnih institucija.

Svoje viđenje pokrenute inicijative podijelio je sa sudionicima osnivač CADCAM Grupe Zlatko Šimunec i poslovni direktor CADCAM Grupe dr. sc. Drago Cmuk.

Na konferenciji su se mogla čuti vodeća imena domaće industrije: dr. sc. Stjepan Sučić, direktora razvoja Končar KET, Matija Gracin direktor komponenata u tvrtki Rimac Automobili, Hrvoje Jurišić izvršni direktor za razvoj AD plastika. Konferenciju je podržao i direktor za prodaju, strategiju i razvoj partnera – 3DS Global Value Solutions Steven Corbin te Mattea Cocca-a i Natacha Becard iz edukacijskog dijela Dassault Systemes-a te prof.dr.sc. Daniel Rolph Schneider prodekana za poslovanje i organizaciju na Fakultet u strojarstva i brodogradnje (FSB)

Svoje viđenje problematike i dostignuća u transformaciji obrazovanja iznijeli su i docent dr. sc. Stanka Škec i asistenti Jasmin Juranić i Nikola Horvat sa FSB-a, profesor dr. sc. Marko Hadjina sa RITEH-a te mr. sc. Krunoslava Pilka iz Regionalnog centara kompetentnosti u strojarstvu – Industriji 4.0.

Okrugli stol predvodio je Aco Momčilović predsjednik MBA Croatia, svoje iskustvo u visokom školstvu podijelili su izv. prof. dr. sc. Hrvoje Džapo voditelj Centra karijera FER-a, Branka Modrušan viša menadžerica u PwC's Academy, doc. dr. sc. Mislav Balković dekan Visokog učilišta Algebra te prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić sa FSB-a.

Predavanja su bila izrazito intrigantna i vizionarska. Paolo Zenzerović, CEO iz IRIM-a istaknuo je zabrinjavajuće rezultate anketa u Hrvatskoj poslovno-poduzetničkoj klimi. Hrvati su vodeći u tome da smatraju da su političke veze i sreća presudni

za uspjeh u karijeri. Također, Hrvati su zadnji među EU zemljama koji smatraju da ima uspjeh mogu donijeti obrazovanje i predan rad. Mijenjati takvu kulturu jedan je od najvećih zadataka IRIM-a ali i svih sudionika konferencije. Branka Modrušan iz PWC-a govorila je o problemu „global upscalinga“ odnosno metodama koje se primjenjuju u PwC-u kako bi se postojeće kadrove kontinuirani educiralo za potrebe digitalne transformacije.

Imali smo priliku i čuti mišljenje državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dr. sc. Tome Antičić govorio je o provedbi reformskih procesa u strukovnom obrazovanju: Rekao je kako digitalizacija obrazovnog sustava počinje s kurikularnom reformom. Dualno obrazovanje donijeti će mogućnost da učenici 50-60% vremena nastave bude provedeno na radu. Osigurat će i autonomiju školama i formalne okvire da se obrazovanje jače poveže s industrijom i da industrija jače doprinese obrazovnom procesu. Osigurana su i sredstva i projekti, a svi se trebamo uključiti u njihovu realizaciju.

Boljoj informiranosti i educiranosti predstavnika školstva i studenata pridonijele su interaktivne 3D radionice u 3DEXPERIENCE CADLab. Teme radionica bile su iz područja konstruiranja, pripreme proizvodnje, robotske manipulacije i projektnog vođenja.

Unatoč prividnim razlikama u pogledu na izazove u obrazovanju sutrašnjice, industrijski leaderi i tehnički stručnjaci na koncu su se složili s istaknutim voditeljima obrazovnih institucije. Kao rezime serije predavanja i panel rasprave, doneseni su sljedeći zaključci:

1) Industrijski razvoj vodeće industrije i digitalna transformacija nameću sve veće tehnološke izazove pred fakultete i srednje škole, i fakulteti sami, bez pomoći industrije to teško mogu pratiti.

2) Praksa je pokazala kako učenici i studenti s konkretnim praktičnim iskustvima u realnom sektoru u razvoju, proizvodnji i sl. uvelike nadmašuju svoje kolege s pretežno teoretskim znanjem odnosno sa značajno manjim praktičnim iskustvom.

3) Navedene prednosti uvelike se primjećuju upravo u području inovacija, koje su najveća vrijednost u kulturi disrupcija. Upravo pozitivno praktično iskustvo daje studentima potrebnu kritičnost u izbjegavanju "slijepih ulica", ali i samopouzdanje i inicijativu u generiranju novih ideja.

4) Fakulteti i škole bi trebali povećati opseg laboratorijskih i praktičnih aktivnosti (prakse, obavezan rad na industrijskim projektima i dr.) kroz obavezne aktivnosti ( privremeno i izborne aktivnosti mogu pomoći) jer trenutne prakse od nekoliko tjedana nisu dovoljne.

5) Industrijsko iskustvo trebao bi postati uvjet za napredovanje sveučilišnih i drugih profesora na tehničkim obrazovnim institucijama. Profesori bez takvog iskustva imaju često teoretski pristup obrazovanju i ne uspijevaju u dovoljnoj mjeri prenijeti sve izazove realnog sektora na učenike i studente kako bi ih adekvatno motivirali i pripremili za tržište rada.

6) Industrija bi trebala postati svjesna ograničenja koja obrazovne institucije imaju u tom procesu: programi se ne mogu mijenjati brzinom kojom se tehnologije mijenja. Teorijska podloga je izuzetno važna i ona treba osigurati širinu iz koje će moći razvijati i oblikovati konkretna znanja i vještine. Ta praktična znanja i vještine je često moguće uklopiti i u postojeće programe.

7) Uspješni projekti s gospodarstvom trebali bi biti kriterij pri ocjenjivanju kvalitete i uspjeha obrazovnih institucija. To bi omogućilo promjenu kulture na fakulteta: povećanu uporabnu vrijednost rezultata istraživanja, odgovornost za rokove i veću posvećenost kvaliteti jer su ti elementi preduvjet za prepoznavanje i financiranje istraživanja od strane industrije.

Nakon prvog koraka sudionici i predavači usuglasili su se kako će napraviti sažetak Konferencije Obrazovanje 4.0.- škola po mjeri industrije i kao prijedlog izmjena u obrazovnom sustavu komunicirati Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Koliko god navedeni izazovi izgledale daleki, i najdalji put počinje prvim korakom, a ovakva konferencija to definitivno jest. Možemo kao zaključak konferencije navesti čuveno rečenicu prof. Kalusa Schwaba: "In the new world, it's not the big fish which eats the small fish, it's the fast fish that eats the slow fish."