Prema posljednjem istraživanju Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika (PISA) koje je provedeno u 72 zemlje, hrvatski su srednjoškolci u sva tri ispitna područja (čitalačka, prirodoslovna i matematička pismenost) postigli ispodprosječni rezultat. Da li nas taj rezultat treba zabrinuti, pitali smo vodeće ljude visokoobrazovnih institucija i stručnjake za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki.  

Goran Luburić, prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb (VPŠZ) smatra da razloga za brigu ima. "Upravo je PISA bila jedan od povoda za redefiniranje kurikuluma koji se ubrzo pretvorio u političku Pandorinu kutiju. Ono što brine jest ne toliko posljednji rezultat već zabilježen sustavni pad u usporedbi s prijašnjim rezultatima iz prirodoslovne pismenosti. Čitalačka i matematička pismenost su otprilike konstantne, ali ispodprosječne. Dati ću jedan vlastiti sud stanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja: radi se vrlo široko i vrlo plitko. Premalo ili gotovo ništa praktične primjene za život. Akademski sam obrazovan, širokog spektra temeljnih znanja, ali mogu vam reći da me do razine fakulteta gotovo ništa od ponuđenog srednjoškolskog obrazovanja nikada nije dubinski zanimalo niti sam pokazivao poseban afinitet prema ponuđenim predmetima. Mislim da nisam jedini i da mnogo mladih ljudi tijekom te razine obrazovanja ne može 'pronaći sebe'", smatra Luburić i napominje kako treba više raditi na njegovanju individualnosti i mladima implementirati znanja za život, poput financijske pismenosti.

"Nije na odmet i kao tinejdžer malo raditi preko ljeta i zaraditi za džeparac, jer se tako stječu radne navike. Ne treba samo učiti, a još manje 'štrebati', treba i raditi, skupljati iskustvo, malo po malo. Sve to skupa kasnije čini osobu odgovornijom, upornijom i uspješnijom. Pa kada to pomnožite sa svim mladima, rezultat je dugoročno konkurentnija domaća ekonomija. A s tim vjerojatno i bolji rezultati na PISA testiranjima. Uostalom, ne trebamo samo proizvoditi buduće akademike, već ljude koji su kreativni, okretni, agilni i sposobni u praksi dodavati novu vrijednost. Danas takvi odlaze većinom u inozemstvo jer tamo ima više prilika za njih", kaže prodekan za nastavu i studente VPŠZ-a. 

Nedostatak praktičnog znanja
Karmela Aleksić, prodekanica za preddiplomske studije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) također smatra kako su rezultati PISA istraživanja dobar pokazatelj da su hitno potrebne određene promjene i modernizacija sustava obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. "U današnje vrijeme brzog razvoja tehnologije i općenito globalizacije treba iskoristiti velike mogućnosti koje se nude da se unaprijedi proces obrazovanja. Svakodnevno smo zasuti informacijama s raznih strana, iz iskustva znam da je i studentima ponekad teško pažljivo sjediti na nastavi i biti jednako motiviran kroz cijelo predavanje, a učenicima je sigurno puno teže. Na ZŠEM-u problem motivacije rješavamo s puno praktičnog rada na raznim projektima, caseovima, seminarskim radovima i sl. Na dosta kolegija koristimo gemifikaciju koja omogućuje da studenti kroz igru usvajaju nova znanja na njima blizak način", kaže Karmela Aleksić te ističe kako se način učenja i usvajanja novih znanja drastično mijenja te ovdje ima puno više faktora koji utječu na usvajanje znanja u današnje vrijeme.

"Prije su obrazovne ustanove te knjižnice bile glavni izvor informacija, a profesor je bio autoritet kome su učenici vjerovali bez pogovora. Danas nove generacije odrastaju uz nove tehnologije, učenici su zasićeni svim dostupnim informacijama na internetu te se postiže efekt 'information overloada'. S druge strane učenik se mora snaći u mnoštvu informacija što kod njega razvija kritični način razmišljanja i istraživačke sposobnosti. Uloga profesora se također vremenom mijenja, on postaje mentor ili tutor. Uz dinamičniji način života ostvaren kroz društvene mreže, instant messaging te uz druge poznate trendove povećava se i određena vrsta stresa. Važno je da se novim generacijama omogući više praktičnog znanja kako bi se lako znali prilagođavati raznim situacijama i promjenama koje ih očekuju u budućnosti, smatra prodekanica za preddiplomske studije na ZŠEM-u. Slično razmišlja i Ivana Silić, voditeljica za upise u RIT Croatia koja smatra da su učenici, a i profesori, danas suočeni s jako puno gradiva i informacija koje je potrebno usvojiti.

 "U situaciji u kojoj se nastoji proći čim više gradiva profesorima je jako teško motivirati učenike da se zainteresiraju za pojedino područje jer mu se naprosto ne mogu dovoljno kvalitetno posvetiti. Posljedica svega toga često jest memoriziranje činjenica što utječe na lošije razumijevanje materije i svakako ne doprinosi razvoju potrebnih znanja i vještina. Konačno, treba se osvrnuti i na današnji način života. Mislim na količinu informacija kojoj smo ionako izloženi na dnevnoj osnovi, potom rapidan razvoj tehnologije koji od nas zahtijeva razvoj novih znanja na gotovo dnevnoj razini. I ne zaboravimo dostupnost informacija što ograničava potrebu za daljnjim istraživanjem", kaže Ivana Silić i napominje kako je razvoj tehnologije promijenio i način učenja – djeca od malih nogu na drugačiji način skupljaju i razvijaju znanja u usporedbi s vremenima prije aplikacija i interneta. "Treba se fokusirati na to da djecu učimo da kritički propitkuju sve dostupne informacije. Jako je važno napraviti prilagodbe u nastavnim metodama poučavanja – od korištenja tehnologije pa nadalje.

Primjerice, jedan od profesora na našem koledžu, dr. Peter Schmidt, poznat je po tzv. flipped classroom nastavnoj metodi tako da teorijski dio za studente priprema u obliku video materijala koje studenti mogu pregledavati koliko god puta im je potrebno. Video materijali služe kao podloga i priprema za predavanje na kojem studenti rade na praktičnim zadacima", kaže Ivana Silić te ističe da ključ svega u kvalitetnom kurikulumu i modernim nastavnim metodama te sustavnom radu s učenicima od malih nogu.  A da je neophodan nastavak kurikularne reforme utemeljene isključivo na akademskim i stručnim kriterijima, smatra i Zoran Pičuljan, dekan Veleučilišta Baltazar Zaprešić. 

"Teorijska, a osobito praktična znanja naših srednjoškolaca su nedostatna. Povećanje sposobnosti, znanja i vještina učenika neće biti uspješno bez odgovorne i sustavne simbioze djelovanja države, obrazovnih institucija i u konačnici poslodavaca. Država je pozvana da stvori moderan, elastičan zakonodavni i infrastrukturni okvir te da nadzire provedbu strateški usvojenih dokumenata. Obrazovne institucije i javne i privatne, bez izuzetka, zadužene su za stvaranje i realizaciju kvalitetnih, tržištu aplikativnih programa te povezivanja, teorije i prakse. Poslodavci su pozvani ne samo odabirati najbolje, one završene studente i učenike koje im u poslovnom procesu trebaju, već aktivno sudjelovati kao partner u obje faze osposobljavanja mladih generacija – dakle, biti odgovoran i stalan partner državi i obrazovnim institucijama", ističe dekan Veleučilišta Baltazar Zaprešić. Bruna Kostelac, direktorica Inine Službe za razvoj i obrazovanje, komentirajući rezultate PISA istraživanja, osvrnula se na opažanja koja u imaju provodeći Inine selekcijske postupke."

S obzirom na to da već sedam godina provodimo selekcijski postupak kroz koji je prošlo preko 5000 kandidata možemo reći da i sami imamo neka opažanja. Psihometrijsko testiranje koje koristimo u selekcijskom postupku uključuje numerički, verbalni i apstraktni dio, pri čemu je prolaznost naših kandidata nešto viša u numeričkom i verbalnom dijelu testa, dok je u apstraktnom nešto niža. Dok verbalni i numerički testovi mjere vrlo specifične kognitivne sposobnosti, za apstraktni test možemo reći da je mjera opće inteligencije, odnosno sposobnosti uočavanja različitih odnosa i struktura i donošenja zaključaka na temelju istih. Norme za ove testove standardizirane su i utvrđene na velikom broju internacionalnih diplomanata. Općenito, tijekom selekcijskog postupka primjećujemo da postoje razlike u znanjima i vještinama te pripremljenosti i informiranosti kandidata koji dolaze s istih fakulteta, a imaju različita iskustva za vrijeme studija. Stječe se dojam da je na pojedincu zbilja da se sam dodatno angažira za vrijeme studija kako bi stekao dodatne vještine, ali i da su danas te mogućnosti i prilike mnogo brojnije nego prije pet do deset godina. Mladima se također nude iskustva studiranja u inozemstvu, što svakako osigurava nove uvide i razvoj", kaže Bruna Kostelac. 

Zastarjeli kurikulum
Direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju Tina Balenović dala nam je svoje viđenje rezultata PISA istraživanja.

"Naši srednjoškolci nisu podbacili zbog manjka znanja, već zbog nedostatka sposobnosti primjene naučenog znanja. PISA nije klasično ispitivanje naučenog gradiva i sposobnosti njegove reprodukcije za ocjenu, kako se to obično radi u školi, već ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu. Drugim riječima, ispituje se čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost. Naši se srednjoškolci u tome nisu u protekla tri ciklusa istraživanja u Hrvatskoj dobro snašli. To pokazuje da fokus osnovnoškolskog obrazovanja treba preusmjeriti s repetitivnog znanja na operativno znanje koje podrazumijeva i zahtijeva kreativnost, promišljanje, primjenu naučenog te divergentno mišljenje, koje je u našim školama zapostavljeno. Obrazovni sustav u Hrvatskoj već se generacijama nije mijenjao, kurikulum je zastario, i pritom nije tolik problem gradivo već kako se ono djeci prezentira i što se od njih očekuje. U našim školama ne postoji sustav rada s nadarenom djecom, kojim bi se njihov potencijal u potpunosti razvijao. Gradivo je pretrpano, učenici su pod pritiskom već u drugom osnovne jer u jednom tjednu pišu i po nekoliko testova, a dobra ocjena je imperativ.

Ako dijete ne naniže briljantne ocjene pred kraj osnovnog školovanja, šanse za upis u željenu srednju školu znatno mu opadaju pa tu htjeli – ne htjeli, jednostavno prestaje vrijediti da je od ocjena važnije znanje. I roditeljima je stalo da im dijete upiše srednju školu koju želi, a ne u kojoj je ostalo mjesta, pa i oni dobronamjerno pritišću djecu da postignu što bolji rezultat u ocjenama. Pritom se primjena tog 'znanja', najčešće napamet naučenog, stavlja u drugi plan, a nabubane činjenice dijete zaboravlja već nekoliko dana nakon što je napisalo test. To znači da nije dovoljno provesti samo promjene školskog programa, već i pristup učenju i poučavanju", kaže Tina Balenović i napominje kako na nacionalnoj razini, obrazovanje treba staviti u fokus – dati mu važnost koju zaslužuje i dati ga u ruke struci.

"Konsenzus u obrazovanju je nužan za dobrobit zemlje i budućnost naših mladih ljudi. Djeci koju zanima neko područje treba pružiti mogućnost da se u njemu ostvare, umjesto inzistiranja na jednako uspješnom svladavanju svih predmeta, što onda rezultira inflacijom petica ali površnim znanjem. Osvrnemo li se na zemlje koje su ostvarile najbolji rezultat u PISA istraživanju, vidimo da se radi o zemljama kojima je obrazovanje prioritet, koje u obrazovanje ulažu, a rezultati zapanjuju. Singapur, koji je ostvario najbolji rezultat, ujedno je i najbolji primjer kako zemlja može profitirati od ulaganja u znanje i pamet", ističe Tina Balenović.  Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, kazao nam je kako je njihova uloga, kao državne agencije, da educira mlade i pripremi ih za poslovni svijet.

"Upravo s tom idejom, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) je u 2016. proveo projekt UNIverzI-JA-DA kojim su se financirali najbolji studentski projekti u rješavanju zadataka tijekom održavanja Europskih sveučilišnih igara (ESI2016) u Zagrebu i Rijeci. Ispunjenjem cilja ovog pilot projekta, koji je bio pružiti priliku studentima da se na stvarnim zadacima i uz podršku mentora educiraju i upoznaju s poduzetništvom te realiziraju ideju, možemo zaključiti da su studenti spremni preuzeti odgovornost, učiti i u praksi te da je ovo dobar način za poticanje budućih poduzetnika. Daljnji rezultati su pokazali da su isti ti pobjednički timovi nastavili aktivno sudjelovati u istim ili ostalim projektima te su već tijekom studija otvorili tvrtke, ali i dobili financiranja novih projekata iz drugih izvora", kaže Vjeran Vrbanac te zaključuje kako više nije dovoljno položiti sve ispite i odraditi najčešće praksu jer se danas od mladih ljudi traži i određeno radno iskustvo koje bi trebali realizirati uz studij. Sve dok sami fakulteti ne uvedu konkretniji praktični dio obrazovanja. HAMAG-BICRO će i dalje nastojati provoditi slične projekte i poticati mlade na usavršavanje poduzetničkih vještina i realizaciju ideja.