Pala je i posljednja utvrda koja se u Velikoj Britaniji odupirala uvođenju žena na najviše menadžerske pozicije – rudarska kompanija Glencore.

Kako pišu britanski mediji, prošloga je tjedna, nakon niza pritisaka dioničara i same britanske vlade, uprava Glencorea odlučila imenovati prvu ženu u upravni odbor, Kanađanku Patrice Merrin. Time je kompanija sa sjedištem u Švicarskoj postala posljednja koja je unutar blue-chip indeksa Londonske burze FTSE 100 otvorila vrata spolnoj različitosti na najvišim upravnim razinama.

Praksa se teško mijenja
Međutim, ulazak prve žene u ovo rudarsko muško carstvo nije bio nimalo lagan, unatoč tome što britanski zakoni propisuju da najmanje četvrtina članova upravnog odbora najvećih kompanija moraju biti žene. Glencore je na Londonskoj burzi izlistan od 2011. godine, a nakon što je Antofagasta, kompanija koja se bavi iskopavanjem bakra, zaposlila bivšu čileansku ministricu, Glencore je ostao jedini unutar indeksa bez žene u samom vrhu kompanije. Da se ustaljene prakse teško mijenjaju dao je naslutiti i intervju iz 2011. bivšeg predsjednika kompanije Simona Murraya. On je tada, između ostaloga, istaknuo kako "žene u biznisu nisu tako ambiciozne kao muškarci".

Da  takav stav sve više postaje problem, dalo se naslutiti još u svibnju ove godine kada su dioničari kompanije iz redova institucionalnih ulagača zaprijetili kako neće podržati godišnje izvješće kompanije dokle god u upravu napokon ne uđe žena. U priču se uključio i Vince Cable, tajnik za gospodarstvo britanske vlade, izjavivši kako su kompanije bez žena u upravi – pritom jasno aludirajući na Glencore – pod lupom javnosti.Pritisak dioničara i politike, te negativni publicitet koji takav razvoj događaja nosi sa sobom, prisilili su upravu na promjenu smjera. Tako je novoimenovani predsjednik kompanije Tony Hayward na skupštini dioničara u švicarskom Zugu naglasio da će kompanija – inače vrijedna 43 milijarde funti na burzi – do kraja godine svakako imenovati ženskog člana uprave. Rečeno – učinjeno. Tako se Glencore odlučio za 65-godišnju Merrin, bivšu direktoricu kanadskog Luscara, najvećeg tamošnjeg proizvođača ugljena.Za analitičare iskustvo Merrin u rudarskoj industriji, preciznije iskopavanju ugljena, posebno je bitna stavka, pošto je iskopavanje ugljena, nakon proizvodnje bakra, drugi najvažniji segment Glencoreova poslovanja koji generira 13 posto prihoda.

No, životopis  Merrin ne staje samo na tome – njezina posljednja pozicija prije prelaska u Glencore bilo je mjesto direktorice u Stillwater Mining, američkoj rudarskoj kompaniji za proizvodnju platine i paladija. K tome, radila je i u javnom sektoru, poput agencije za klimatske promjene kanadske provincije Alberta, a radila je i kao predsjednica kanadske kompanije CML Healthcare. Njezin rudarski "background" tako je zasigurno zadovoljio izvršnog direktora Glencorea Ivana Glasenberga koji je ranije kazao kako član uprave kompanije mora razumjeti poslovanje kojim se Glencore bavi i na taj način dati realnu vrijednost u proces donošenja odluka. Inače, Merrin ipak nije bila prvi izbor. Još prošle godine Glencore je ponudio mjesto u upravi Alison Watkins, bivšoj izvršnoj direktorici australskog trgovca žitaricama Graincorp. Međutim, Watkins navodno nije bila u mogućnosti prihvatiti ponuđenu poziciju, pa se kasnije odlučila za Coca-Colu. Kako bilo, Velika Britanija čini poprilične napore da žene što više uključi u najviši menadžemnt, pa čak i kroz osporavani sustav kvota. 

Godina velikih promjena
Obveza sudjelovanja žena u vrhu kompanija nije samo britanska novovjeka izmišljotina. Vrlo slična rješenja na snazi su i u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj. Britanska vlada postavila si je cilj da do sljedeće godine četvrtinu pozicija u upravnim odborima drže žene. Mora se priznati kako vladina strategija za sada daje opipljive rezultate. Do prije samo godinu dana unutar FTSE 100 indeksa sedam kompanija nije uopće imalo žene na najvišim pozicijama. Studija predstavljena u ožujku pokazuje da trenutno unutar FTSE 100 tvrtki 20,7 posto pozicija u upravi čine žene, nasuprot svega 12,5 posto prije samo tri godine i 17,3 posto iz 2013. godine. No, posljednji podaci pokazuju da je trenutno 25,5 posto na neizvšnim funkcijama, a malo manje od sedam posto na izvršnim, što je još uvijek premalo. Da bi se dostigao cilj od 25 posto žena u upravama najvećih kompanija potrebno je zaposliti malo manje od 50 žena.

Unutar indeksa ženu na čelu kompanije ima samo britanska pošta Royal Mail, pa niskotarifna aviokompanija EasyJet, zatim modna kuća Burberry te duhanski div Imperial Tobacco. S najvišim udjelom žena u upravi može se pohvaliti konzultantska kuća Capita, zatim proizvođač alkoholnih pića Diageo te Royal Mail, Unilever i farmaceut GlaxoSmithKline.Međutim, ministrica za žene Maria Miller krajem ožujka je istaknula kako su promjene, iako vidljive, još uvijek spore. Korporativnu kulturu na Otoku okarakterizirala je kao još uvijek "bijelu, mušku i heteroseksualnu". No, poznavatelji tamošnje situacije tvrde kako vlada vrši pritisak na kompanije, a istovremeno u svom vlastitom dvorištu zanemaruje principe spolne različitosti koje tako gorljivo zastupa. Naime, od 33 ministara vlade premijera Davida Camerona, svega pet su žene. I to u državi u kojoj žene čine polovicu stanovništva.

Korporativna kultura

Prema broju žena prednjače najveće banke

Britansku vladu posebno veseli promjena korporativne kulture i sve izraženije shvaćanje kompanija da spolna različitost donosi novu vrijednost u procesu donošenja odluka. Naime, imenovanja žena na najviše pozicije sve je manje rezultat nametnutog sustava kvota, a sve više dobrovoljna odluka najvećih kompanija. U tom pogledu posebno prednjače najveće britanske banke. Tako HSBC namjerava do sljedeće godine dohvatiti cilj od 25 posto žena na najvišim funkcijama, a Lloyds s trenutnih 28 posto namjerava imati 40 posto žena direktorica do 2020. godine. Barclays s pet posto namjerava skočiti na 26 posto do 2018. godine.