Nalazimo se na kraju jedne važne godine za jedinice regionalne samouprave.  To možemo pripisati Ministarstvu uprave, koje priprema zakonski okvir za prijenos dijela poslova ureda državne uprave županijama. Kao središnja razina vlasti i povijesni oblik teritorijalnog ustroja, županije su spremne biti nositelji novog razvojnog ciklusa i biti partner Vladi u provođenju politike ujednačenog regionalnog razvoja.

Prijenosom ovih poslova županijama racionalizirat će se i pojednostaviti procesi, ali i povećati zadovoljstvo građana jer smo uvjereni da će službenici brže i kvalitetnije moći pružiti određenu uslugu.  Smjer zakonskih promjena koji ide prema povećanju participacije građana u upravljanju te racionalizaciji lokalnog političkog sustava i lokalne administracije iznimno je dobar. Time će građani sve moći pronaći na jednom mjestu, a ne potrošiti cijeli dan jer ih se šalje s jednog mjesta na drugo. Podsjećam kako smo u posljednjih nekoliko godina od države preuzeli dodatne obaveze i nadležnosti bez adekvatne materijalne potpore, a obavljali smo ih učinkovitije i organiziranije jer smo bliže građanima i bolje poznajemo situaciju na terenu. U 2019. imamo i velike ambicije po pitanju iskorištenosti EU fondova.

Posebno nas raduje da je u srpnju između Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova te pet slavonskih županija potpisan i prvi razvojni sporazum za 29 razvojnih projekata vrijednih 700 milijuna kuna te još 50 milijuna za njihovu pripremu. Oni će pridonijeti rastu BDP-a, zapošljavanja te indeksa regionalne konkurentnosti i razvijenosti. Očekujemo i nastavak dobre suradnje Ministarstva i svih županija te potpisivanje novih razvojnih sporazuma.

Moramo imati na umu da europska sredstva nisu nešto što nam je dano, već su ona naše pravo kao članice EU. Moja je želja, a vjerujem i svih  župana, da svaka cesta bude odgovarajuće uređena i sigurna , da svako dijete ima uvjete za obrazovanje u školama 21. stoljeća, da poduzetnicima omogućimo brz rast i konkurentnost na EU tržištu, da naši stariji sugrađani dobivaju skrb u skladu s europskim standardima i da sredstva EU-a utječu na poboljšanje života svakog stanovnika u svim krajevima Hrvatske.

Trebamo građanima osvijestiti koristi europskoga proračuna, a od iznimnog značaja su kohezijska i poljoprivredna politika te upozoravamo kako navdeni programi trebaju ostati u istom obliku kao i dosad. Regionalni razvoj potaknut će i Nacionalna razvojna strategija RH do 2030.  Njezinom izradom prvi se put pristupilo dugoročnom planiranju razvoja te ona predstavlja temeljni dokument za određivanje smjernica i prioriteta u pregovorima s EK o korištenju sredstava u novoj financijskoj perspektivi kako bi ona doista bila usmjerena na stvarne potrebe hrvatskih građana.

Uoči nove financijske perspektive EU nakon 2020., važno je zajednički djelovati i poticati jedinice regionalne samouprave na gospodarski rast, tehnološki razvitak i primjenu politika koje vode društvenom napretku i stvaranju jedinstvene Europe. Zato moram pohvaliti napore Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, te Agencije za regionalni razvoj za aktivnije uključivanje županija u procese pripreme i programiranja nacionalnih operativnih programa.

Sudjelovanje županija od iznimne je važnosti kako bi Hrvatska što kvalitetnije i namjenski iskoristila novac EU-a za ravnomjerni regionalni razvoj. Tu vidim mogućnosti za puno snažniju ulogu Hrvatske u članstvu Unije. Hrvatske koja ima mogućnosti, snagu i kapacitete postati  jedna od najnaprednijih europskih država, s jasno vidljivom strategijom razvoja, učinkovitom upravom i samoupravom i snažnim gospodarskim rastom.