Imamo kvalitetno vino, ali vinari ne ulažu u marketing

Autor: Darko Bičak , 05. lipanj 2016. u 22:00
Panelisti se složili da je potrebno bolje povezati vinare/M. Prpić/PIXSELL

Hrvatska je 1888. imala oko 172 tisuće hektara vinograda, a danas svega 21 tisuću hektara.

Hrvatska ima kvalitetno vino, no vinari su nedovoljno povezani i malo se ulaže i u marketing s kojim bi vina stekla svoju poziciju na tržištu, upozorio me Davor Romić, ministar poljoprivrede na otvaranju 48. izložbe vina kontinentalne Hrvatske proteklog vikenda u Svetom Ivanu Zelini.

To su potvrdili i agronomski stručnjaci na panel raspravi "Trendovi i perspektive razvoja vinarstva i vinogradarstva" u organizaciji Poslovnog dnevnika. Darko Preiner, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, upoznao je da u svijetu postoji više od 10.000 raznih sorti vinove loze, no na 50% ukupnih površina vinograda zastupljeno ih je tek 15. Najzastupljenije globalne sorte su cabernet sauvignon i merlot koje se uzgajaju na više od pola milijuna hektara u svijetu. Primjetan je trend jačanja sorti crnog vina, a posebice su popularne francuske sorte. "U Hrvatskoj imamo 130 autohtonih sorti, ali ih je svega 37 u ozbiljnijoj upotrebi.

Na autohtone sorte otpada 37% vinograda. Njihov raspon se kreće od 0,7 ha sorte Lasina do 1685 ha vinograda sorte Plavac mali", pojašnjava Preiner. U vinogradima je najzastupljenija graševina, na ukupno 22% površina.  Na panelu je spomenuta i činjenica da je Hrvatska 1888. imala oko 172 tisuće hektara vinograda, a danas se te površine procjenjuju, prema službenom upisniku, na tek 21 tisuću hektara. Zato Hrvatska danas ne može konkurirati volumenima proizvođača iz Italije, Španjolske, Francuske i prekooceanskih igrača, pa se mora koncentrirati na kvalitetu.

Ivana Vladimira Petrić iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, istaknula je važnost autohtone kraljevine u Hrvatskoj zastupljena sa svega 1,4% udjela, no u regiji Prigorje-bilogora zastupljena sa solidnih 14% i oko milijun trsova. "Do 1980-ih je ova sorta bila najzastupljenija u zelinskom kraju. Tada počinje  sadnja 'popularnih' sorti. Kako smo uvidjeli  da ima perspektivu, 1999. je osnovana udruga Kraljevna Zelina koja promiče uzgoj ove vrste. Od tada je puno napravljeno na povećanju njezina udjela, a danas i nema kraljevine koja nije u status kvalitetnog ili vrhunskog vina", kaže Ivana Puhelek .

Jasminka Šaško iz HGK je upozorila da je potrebno više poraditi na povezivanju vinara, a Franjo Francem iz Hrvatskog Sommelier kluba ističe da se već više od 30 godina govori o jačem povezivanju vinara i ugostitelja, no da je po tom pitanju dosta malo učinjeno. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede svjestan je da zakonska regulativa možda i nije najbolja te da bi je trebalo pojednostaviti.

Komentari (1)
Pogledajte sve

U ovoj državi ulaganje u MARKETING VINA .- je imaginarna solucija na temu- kako izvući novac
iz predpristupnih fondova..
Da li znate – da na našem tržištu ima vrlo malo vinara koji imaju LICENCIRANE INFORMATIČKE PROGRAME
za vođenje svih evidencija u vinogradu? Evo, mučim se kako to sad započeti…sva sreća da je informatičar
mlad, genijalan….sposoban….pristojan…pa ćemo nekako upisati te sve podatke u tabele…vidjeti
što znače…?
Što je marketing vina? NEMAM POJMA. Od radnji . koje bi mogle nešto oko toga asocirati..
bile bi slijedeće: / jel to to ??? (
– izrada web stranice – web shop…i slično..
– izrada naljepnice za vino, po mogućnosti od nekog studija za dizajn s pedigreom..?
– hodočašćenje po izložbama vina…gdje je bitno –što?
– reklamiranje vina u javnim medijima? KOjim? Stučnim? …NOvine za žene? ….
Ženske to ne gledaju…one vole slatka pitka vina….mogu reklamirati koja hoće…
– plaćanje štandova , s obiljem medijskog tiska, i pronalaska najupečatljivije fotke…..
ući u dubinu , srž—- potrošača…?
– ZAŠTO SE ZA TO DAJE NOVAC ?

Novac treba dati:
– za sadnice , za sredstva za zaštitu, za vinarije…..za STRUČNO ZNANJE OKO VINA…i sl..

Ma, marketing ne zaslužuje KREDIT S TAKVIM KAMATAMA !

New Report

Close