Forum o dualnom strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj, u utorak održan u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, pokazao se važnim iskorakom u promjeni javne percepcije o važnosti strukovnog obrazovanja. Uz potporu švicarskog, njemačkog i austrijskog veleposlanstva te suradnju s medijskom grupom Styria Hrvatska tom su prilikom u prvi plan postavljeni pozitivni rezultati dualnog strukovnog obrazovanja kakvo je u tim zemljama odavno standardizirano te istaknuto da se navedeno može primijeniti kao jedno od rješenja visoke nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj.

Veleposlanik Švicarske konfederacije u Hrvatskoj Stefan Estermann u uvodnom je pozdravu naglasio kako dolazi iz zemlje s vrlo snažnom industrijskom i obrtničkom tradicijom koja Hrvatskoj želi biti partner u rješavanju problema visoke nezaposlenosti mladih. „Želimo osigurati platformu za usku i dobru suradnju s vašom zemljom, s vašim gospodarskim i obrtničkim komorama i svim direktno uključenim ministarstvima. Svrha našeg sudjelovanja da je da Hrvatska pronađe vlastiti put kojim će mladima omogućiti uspješan ulazak na tržište rada“, poručio je.

Nelogična situacija u kojoj je svake godine sve veća potreba gospodarstva za uvozom radnika, a paralelno s time raste broj nezaposlenih mladih treba se riješiti čim prije, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. „Dualno strukovno obrazovanje jedna je od mjera koja u tome može pomoći. Rezultati anketa i istraživanja pokazuju kako 80 posto hrvatskih tvrtki podupire ovaj model obrazovanja. Uzor su nam Austrija, Švicarska i Njemačka u suradnji s kojima želimo promovirati strukovno obrazovanje. Izazovi su pred nama, no Hrvatska gospodarska komora ima infrastrukturu i regionalnu zastupljenost koja može omogućiti brzo i administrativno uključivanje svakog dijela zemlje. Vrijeme je za reformu u skladu s trenutnim potrebama hrvatskog gospodarstva“, istaknuo je Burilović.

Da je tema foruma posvećenog obrazovanju tema budućnosti potvrdila je i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. „Vlada je u svom programu za mandat 2016. – 2020. kao jedan od bitnih prioriteta definirala izgradnju obrazovnog sustava usklađenog s tržištem rada. Poslodavac ovim načinom postaje partner obrazovnih institucijama. Preko 70 posto učenika srednjih škola upisuje strukovno obrazovanje, ali se istovremeno bilježi i najniža stopa zaposlenosti osoba koje su završile srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora, kao i Agencija za strukovno obrazovanje imaju zajednički cilj otklanjanja svih prepreka. Ono što želim naglasiti jest da središnji element uspjeha u povećanju djelotvornosti strukovnog obrazovanja upravo suradnja dionika tog procesa – gospodarstva, strukovnih udruženja, komora i intenzivnog rada s roditeljima. Jedan od ciljeva je i povećanje ugleda strukovnog obrazovanja i osoba sa strukovnim obrazovanjem u društvu, a u tome pomažemo stipendiranjem učenika“, istaknula je ministrica Dalić.

Prepoznavanje potreba tržišta rada ključni je mehanizam za usklađivanje ponude i potražnje, nastavio je ministar rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske Tomislav Čorić. „Više od 135 tisuća nezaposlenih ima srednjoškolske kvalifikacije. I iako ukupna razina obrazovanosti raste poslodavci se već godinama žale na nedostatak kvalificirane radne snage stoga moramo brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Važno je naglasiti kako Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izrađuje naputke i preporuke za srednjoškolske obrazovne programe i provodi niz aktivnosti u smjeru popularizacije strukovnih zanimanja. U sklopu dualnog strukovnog obrazovanja mladi će imati priliku steći i meke vještine, za što je potrebna fleksibilnost strukovnih kurikuluma, ali i povezanost s pristupom cjeloživotnog učenja“, smatra Tomislav Čorić.

Upravo važnost strukovnog obrazovanja i promidžbe ove vrste obrazovanja kao jednu od središnjih točaka prilikom preuzimanja dužnosti prepoznao je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić. „Potpisivanjem akcijskog plana u prosincu prošle godine ispunjen je posljednjih uvjet za korištenje sredstava iz europskog socijalnog fonda i fonda za regionalni razvoj. Suočeni smo s poteškoćama i izazovima, no Vlada je postavila primarni cilj otklanjanja prepreka i izazova. U traženju optimalnih rješenja važna je suradnja i uvažavanje svih dionika. Dualni model obrazovanja zahtijeva sudjelovanje gospodarstvenika, njihovu otvorenost i fleksibilnost jer učenik ne smije biti prepušten sam sebi već sazrijevati u dobro uređenom sustavu uzajamne potpore. Promidžba dualnog obrazovanja i jačanje privlačnosti nije povezana samo s brojem učenika već i s jačanjem ugledom strukovnog obrazovanja. Pri tome treba isticati vrijednost rada i njegovati praktičan rad. Svjedoci smo predrasuda da je strukovno obrazovanje manje vrijedno i lošija opcija na koju se odlučuju mladi koji nisu uspjeli upisati neki od gimnazijskih programa. S ovakvo jasnim ciljevima i strategijom te sredstvima koja su nam na raspolaganju uspjeh neće izostati“, poručio je Barišić.

Sonja Morgenegg – Marti, ravnateljica Obrtničko – industrijske strukovne škole iz Berna predstavila je međunarodnu perspektivu dualnog obrazovanja koju smatra vizijom dobre budućnosti i za Hrvatsku. „Posao, dobra primanja i mogućnost daljnjeg razvoja ono je što mi kao najveća škola u Švicarskoj nudimo. Imamo 770 djelatnika, od čega jedna trećina istovremeno radi u poduzećima. Naša je povezanost s realnim sektorom neraskidiva. Naša škola ima 7700 učenika koji se obrazuju u oko 70-ak zanimanja i 44 usmjerenja. Riječ je o zanimljivom sustavu koji je istodobno i prilično kompliciran. Imamo 9 godina obaveznog školovanja nakon kojih je moguće odabrati dualno strukovno obrazovanje i uvijek postoji mogućnost daljnjeg usavršavanja. O atraktivnosti svjedoči činjenica da čak tri četvrtine mladih Švicaraca sudjeluje u dualnom strukovnom obrazovanju. No moram naglasiti i da postoje određeni rizici dualnog strukovnog obrazovanja. U informatičkom se dijelu, primjerice, tehnologija razvija tolikom brzinom da ponekad ono što smo tek implementirali u praksi odmiče drugom brzinom. Ipak, prednosti je više. To su u prvom redu visoka uklopivost u tržište rada, odnosno visoka zapošljivost. Svaki početak je težak i ne može se očekivati da će svaka regija jednakom brzinom implementirati navedeni sustav, no generalno gledano strukovno obrazovanje u konačnici svugdje može biti uspješno“, poručila je Morgenegg Marti na kraju izlaganja.