Promjena navika naših građana, njihova motiviranost i svjesnost da svojim odgovornim ponašanjem mogu utjecati i poboljšati stanje u okolišu od ključne važnosti za uspjeh uspostave održivog sustava gospodarenja otpadom.

Prema istraživanju koje je kao platformu za pripremu komunikacijskih aktivnosti za Fond za zaštitu okoliša provela agencija MediaNet pokazalo se da čak 96% ispitanika smatra kako su odvajanje otpada i recikliranje važni. Iako s jedne strane većina ispitanika ima pravilan stav o ovoj temi, još uvijek ima dosta onih koji nisu spremni promijeniti svoje navike na način koji može značiti ‘žrtvovanje’ vlastite udobnosti za dobrobit okoliša. Od onih koji ne odvajaju otpad 40% ih tvrdi da nema naviku, 37% da nema vremena, a 18% nije upoznato s time kamo treba odložiti koju vrstu otpada. Uz navedeno značajno je kako 40% građana ne zna gdje se nalazi njima najbliže reciklažno dvorište, a od onih koji to znaju, više od pola ispitanih (53%) ne odvozi odvojeni otpad tamo. Vezano uz dostupnost informacija o odvajanju otpada, podjednak je broj onih koji smatraju kako postoji dovoljno informacija o odvajanju otpada (44%) koliko i onih koje se ne slažu s time (43%), a neodlučnih je najmanje (13%).

Učinkovita rješenja u susjedstvu

“Istraživanje koje smo proveli pokazuje da su naši građani svjesni važnosti ove teme, no isto tako da trebamo puno ulagati u informiranje i edukaciju. Kampanja koju provodimo tematski je vezana za ciljeve koji su postavljeni u Planu gospodarenja otpadom, poštujući hijerarhiju gospodarenja otpadom. Dakle naglasak je na sprečavanju nastanka otpada, ponovnoj upotrebi stvari koje više ne koristimo, odvojenom prikupljanju otpada i kompostiranju. Ne očekujemo da će se ponašanje i navike građana promijeniti preko noći jer taj proces zahtjeva kontinuiranu komunikaciju koja se stalno mora unapređivati i po potrebama modificirati”, objašnjava Aleksandra Čilić, načelnica Fondovog Sektora za zaštitu okoliša.

Ističe da je ovo kompleksan tematika koja treba uključiti što više dionika – od institucija na nacionalnoj razini, gradova i općina te njihova komunalna društva, gospodarski sektor, razna interesna i strukovna udruženja, odgojno-obrazovne institucije kao i nevladine udruge. No ključ uspjeha leži u građanima i njihovoj motiviranosti da svojim svakodnevnim ponašanjem pridonose očuvanju okoliša u kojem žive. Zato su zemlje koje uvijek ističemo kako prvake u gospodarenju otpadom, posebno one skandinavske, ulagale ogromna sredstva u edukativne kampanje. Učinkovitih kreativnih rješenja koji su polučili odlične rezultate možemo naći i u susjedstvu, u Ljubljani ili primjerice talijanskom Trevisu.

Teško je steći, a lako izgubiti

Dobra edukacija, objašnjava Čilić, mora kad recipijenata pobuditi motivaciju, mora biti jednostavna, shvatljiva i primjenjiva na njihovu svakodnevicu i sustav vrijednosti koji imaju. Naravno, važno je i trajanje i njen doseg, iako se doseg kvalitetne komunikacije povećava povećavanjem kvalitete, jer svi oni koji su se poistovjetili s porukom postaju mediji za njeno daljnje prenošenje. Važan je i kontinuitet jer su neka istraživanja pokazala da ljudi u roku dvije godine zanemare novostečene navike, idu linijom manjeg otpora i nedostaje im podsjetnik ili neki drugi poticaj, zbog čega je važno uvijek biti prisutan s informacijama. Te informacije mogu s vremenom evoluirati, prilagođavati se, ovisno o potrebama ljudi ili o aktualnostima u gospodarenju otpadom, ali važno je da ih uvijek na neki način ima. “Zato će Fond razvijati i nove kampanje, osim ove aktualne koja ima težište na komunalnom otpadu, u sljedećem razdoblju ćemo ići i s kampanjama za posebne kategorije otpada koje će osim na građane fokus staviti i na gospodarske subjekte te njihova interesna udruženja. U tijeku je i natječaj koje je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koji jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da za svoje informativno-obrazovne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom dobiju sredstva iz EU fondova. Tako će uz nacionalnu kampanju biti još puno manjih segmentiranih kampanja koje će uvažiti lokalne posebnosti područja na koje se odnose, što će dodatno senzibilizirati javnost i pojačati efekt edukacije na svim nivoima”, zaključuje Aleksandra Čilić.