Manifestacija Small & Medium Business Forum, namijenjena poticanju i promociji poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta u Hrvatskoj, održana je u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Jedan od ciljeva je podizanje društvene svijesti i svijesti potrošača o važnosti i kvaliteti roba i usluga malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, kao i poticanje šire društvene rasprave o njihovoj važnosti.

Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, konferenciju je otvorio rekavši kako Forum smatra centralnim događajem i krunom ovogodišnjih Poslovnih uzleta koji se održavaju u 23 hrvatska grada. "Organiziramo ih s ciljem edukacije i promocije malih i srednjih poduzetnika. Besplatnim edukacijama i seminarima omogućili smo podizanje stupnja znanja kako bi postali još konkurentniji na domaćem i stranom tržištu. Posvećeni smo malom i srednjem poduzetništvu jer je ono srž gospodarstva". Istaknuo je važnost malih poduzetnika zbog njihove šire društvene dimenzije, jer malo i srednje poduzetništvo čini 99 posto svih poslovnih subjekata i u njemu je zaposleno 65 posto ukupnog broja zaposlenih.

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, čestitao je Poslovnom dnevniku na odličnoj organizaciji i najavio da će i u naredne četiri godine podupirati aktivnosti ovog tipa. Kako je današnja manifestacija ipak u nogometnom tonu, iskoristio je sportsku terminologiju. "I sam Pierluigi Collina nekoć je dijelio pravdu, dok danas dijeli savjete. Našem se ministarstvu također gleda rezultat i osjećaj publike jer smo na kraju jedne utakmice s više nego pozitivnim rezultatom. Treći kvartal 2015. bilježi 3%, a optimizam vlada među hrvatskim poduztenicima. Na početku našeg puta postavili smo jasne ciljeve, strategiju s pet točaka. Prvo nam je bilo osigurati ekonomsku učinkovitost. Male tvrtke BDP-u već sada snažno doprinose, a do 2020. planiramo njihov doprinos uvećati na 60%. Poduzetnicima želimo olakšati pristup financiranju i omogućiti više izvora. Niže kamatne stope vrlo su važna stavka. Jedna od naših prvih rasprava bila je bankarskim sustavom jer nas je zanimalo zašto su u RH kamatne stope veće nego u zemljama iz koje banke majke dolaze, a koje najčešće imaju jednako velika državna zaduženja kao mi", objasnio je Maras.

Istaknuo je da se u posljednje dvije godine otvorilo više od 35.000 tvrtki i 8000 obrta. Ulagat će se, veli, u edukaciju i razvoj poduzetničkih kompetencija kako bi Hrvatska ušla među top 50 zemalja svijeta. Od mjera koje je ministarstvo implementiralo u svrhu podupiranja poduzetništva spomenuto je podizanje ljestvice kriterija za ulazak u sustav PDV-a s 85.000 na 230.000 kuna. Granica je podignuta na tri milijuna kuna za poduzetnike koji izdaju fakture čime je povećana likvidnost malih tvrtki, pa porez više ne moraju plaćati dok nisu naplatili fakture – što je ranije bio slučaj. Jednostavnim trgovačkim društvima i e-poslovanjem prije mjesec dana postalo je moguće otvoriti posao preko Interneta.

S obzirom da najmanja poduzeća još imaju problema s plaćanjem, Maras je najavio veće kazne za one koji ne plaćaju kao zabranu robne zamjene jer "više ne živimo u srednjem vijeku". Važnost zaštite onih najmanjih na tržištu dokazana je smanjivanjem parafiskalnih nameta, a smanjena je i spomenička renta kao i vodni doprinosi, podsjetio je ministar i poručio poduzetnicima: "Radite i budite uspješni, Hrvatska je pravi mali div i to može biti i u gospodarstvu". Za vrijeme krize suočili smo se s manjom dostupnošću izvora financiranja što je posebno opteretilo poduzetnike. Tu je Hrvatska banka za obnovu i razvitak bila na raspolaganju kao potpora i istaknuto je kako se mogu pohvaliti značajnim financijskim ulaganjima u gospodarstvo. Martina Jus, članica Uprave HBOR-a pojasnila je: "Za obnovu i razvitak je u prvih osam mjeseci bilo je namijenjeno 4,7 milijardi kuna što ukazuje da se događa promjena.

Od 1240 projekata, 90% su projekti iz malog i srednjeg poduzetništva. Do kraja godine imat ćemo još bolje rezultate." Poduzetnicima dodatno olakšavaju suradnju s bankama i leasing društvima. "HBOR je odlukom Vlade prije 10 dana postao centralno mjesto za realizaciju Junckerova plana. Ulaganja u energetiku, istraživanja i razvoj, te obrazovanje i obnovljive izvore energije europska su budućnost. Mi ćemo u tome pomoći još boljom, kvalitetnijom i dostupnijom podrškom", poručila je Jus. PBZ i njegov Sektor malih i srednjih poduzetnika, kao generalni pokrovitelj Poslovnih uzleta, dokazao je da zaista vjeruju u poduzetnički stvaralački duh. Istaknuto je kako je Hrvatska sada, nakon ulaska u NATO i EU, spremna za sljedeći cilj, a to je bolji životni standard.

"Sve je više poduzeća i izvoznika koji nisu orijentirani samo na užu regiju već i na europsko, ali i svjetsko tržište. Prije osam godina započeli smo, uz suradnju s građanima, prvo s velikim pa s malim poduzećima. Zapravo, u našoj banci oni nisu ni srednji ni mali", rekao je Zoran Kureljušić, izvršni direktor Sektora za marketing malih i srednjih poduzeća PBZ-a. PBZ raspolaže s 7,6 milijardi kuna kreditnog potencijala i sedam milijardi kuna depozita namijenih za 50.000 tisuća aktivnih klijenata. Banka je prilagodila svoje proizvode i kanale poduzetništvu jer vjeruje kako će mali i srednji poduzetnici podići životni standard regije. Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, govorila je o nastojanjima osnaživanja malog i srednjeg poduzetništva.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija mogu se pohvaliti prilično kvalitetnim brojkama, u odnosu na 2014 zabilježeni su dojmljivi pomaci. "Hrvatsku drže poduzetnici. Od 2014. njihov broj se povećao, a najviše je mikro poduzetnika. U Zagrebu se nalazi jedna trećina svih poduzetnika, no kao metropola Zagreb bi trebao biti na usluzi svim ostalim gradovima i županijama", rekla je Jozić. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, rekao je da su obrtnici i poduzetnici osnovica dobra poslovnog okruženja koje može Hrvatsku izvući iz krize:  "Županija brine o svojim gospodarstvenicima, svjedočimo značajan poslovni uzlet i dobre poslovne rezultate. Druga je u RH po ukupnom prihodu. Izvoz je povećan za 17,4 posto dok je prosjek Hrvatske 9,5 posto, i može se pohvaliti s 3,8 posto više zaposlenih kojima je povećana neto plaća".