Glas hrvatskih žena u biznisu manje se čuje i sluša od njihovih kolegica u Srbiji ili Sloveniji, no, njihov je utjecaj na domaće gospodarstvo veći nego što je 'snaga' poslovnjakinja u nekima od najnaprednijih europskih ekonomija, kao što su Švicarska i Norveška.

Pokazuje to Bisnodeova analiza tzv. BIWI indeksa, odnosno indeksa ženskog utjecaja, koji je ova naša analitička tvrtka sama osmislila i razradila, mjereći doprinos 'nježnijega' spola ekonomijama u 11 zemalja. 

I Srbija iznad nas
Proveli su istraživanje u državama  Austriji, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Norveškoj i Sloveniji, gdje Bisnode djeluje, iznijevši da najveći utjecaj na domaće gospodarstvo imaju Slovenke (BIWI indeks 127,6), Mađarice (124), Austrijanke (106,6) i Njemice (106). Hrvatice su u donjem dijelu tablice, s BIWI indeksom 89,9, ali su ispod njih i Norvežanke (85,9) i Švicarkinje (78,1), te Slovakinje (83,3) i Čehinje kao posljednje, s indeksom 71,9.

Susjede iz Srbije su malo bolje, s BIWI-jem 93,2, a Poljakinje imaju 98,5. Kako je utvrđen ovaj pokazatelj ženske moći od obrta do poduzetništva? Iz Bisnodea objašavanju da je baza indeksa broj poduzeća u ženskom vlasništvu u ukupnom broju poduzeća u promatranoj zemlji. Indeks BIWI prati još i udio broja zaposlenih u 'ženskim' tvrtkama u odnosu na ukupno zaposlene, udio prihoda tih poduzeća u odnosu na ukupni prihod te udio dobiti u odnosu na ukupnu u gospodarstvu. 

"Da bi se usporedio utjecaj žena u svakoj od zemalja, za polazište BIWI indeksa odredili smo vrijednost 100, kao prosjek zemalja uključenih u analizu. Zemlje u kojima BIWI indeks iznosi više od 100 odlikuje veći utjecaj žena na domaće gospodarstvo, dok zemlje s vrijednošću manjom od 100 bilježe niži utjecaj žena", navode Bisnodeovi analitičari. Naglašavaju i kako je vidljivo da vode Slovenija i Mađarska – prva ima najveću dobit ženskih poduzeća, a druga najviše poduzeća u vlasništvu žena.

Cjelokupna slika
Hrvatska se u tom pogledu i ne može baš pohvaliti, jer je u svim stavkama osma od 11 zemalja, ispod su samo Srbija, Švicarska i Norveška – potonje dvije, inače iz društva najrazvijenijih zemalja svijeta, u snazi, opsegu i utjecaju ženskoga na sliku cjelokupne ekonomije su gotovo pa katastrofalne.

O uspješnosti ženskoga upravljanja tvrtkom govore i sljedeći podaci proizašli iz analize: "Poduzeća u ženskom vlasništvu u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj imaju prosječno više zaposlenih nego poduzeća muških. U Norveškoj je zaposlenost u ženskim poduzećima 21% iznad prosjeka gospodarstva. U Austriji poduzeća vlasnica ostvaruju prosječno 13% više prihoda u odnosu na prosjek", zaključuju u Bisnodeu.

Upozoravaju i da je omjer udjela radnika u ženskim tvrtkama i udjela ženskih tvrtki u Hrvatskoj 0,84, a budući da je manji od 1, znači da poduzeća ženskih zapošljavaju manje od muških vlasnika. Također, u Hrvatskoj ženske tvrtke imaju dobit koja je 62% prosjeka gospodarstva, najbolje stoji Slovenija, s 9% većom dobiti tvrtki vlasnica u odnosu na prosjek.