S koronavirusom koji bi BDP mogao srušiti oko 8 posto u ovoj godini, po optimističnim procjenama skorog kraja epidemije, poduzetnici se bore da održe glavu iznad vode. Dok sustavom pliva 40-ak milijardi kuna viška likvidnosti, za mnoge u realnom sektoru nemoguća je misija realizirati zaduženja u uvjetima postroženih kreditnih uvjeta i neizvjesnosti.

U tom svjetlu vijest iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) o novih 100 milijuna eura zajma u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) zasigurno će naći odjeka među poduzetnicima. Kao najveći kreditor domaće razvojne banke, EIB je odobrio zajam za povoljno kreditiranje malih i srednjih poduzeća te ‘mid-capsa’, tvrtki do 3000 zaposlenih. Riječ je o ekonomskoj pomoći Europske unije za male i srednje tvrtke pogođene epidemijom COVID-a-19 koju je razvojna banka Unije usvojila u travnju 2020. Linija je namijenjena kreditiranju obrtnih sredstava, ali i praćenju investicijskih projekata što u praksi znači ‘podebljavanje’ postojećih programa razvojne banke. Pritom je glavno ograničenje postavljeno u veličini tvrtke, no s obzirom da su vrata otvorena za sve do 3000 zaposlenih, realno se radi o velikoj većini domaćih kompanija. One izvan tih ograničenja imaju na raspolaganju druge vrste kreditnog instrumentarija, što na domaćem, tako i na prekograničnim tržištima.

Namjera je povoljnim kreditiranjem pomoći brži oporavak realnog sektora pa bi tih 100 milijuna eura od EIB-a i HBOR mogao popratiti istim iznosom čime će se poduzetnicima na raspolaganju naći do 200 milijuna eura povoljnog kapitala. Predsjednica Uprave razvojne banke Tamara Perko pojašnjava da je u okviru ‘COVID-19 mjera’ banka aktivna od samog zatvaranja ekonomije. “HBOR je od kraja ožujka u okviru mjera COVID-19 odobrio više od milijarde kuna kredita poduzećima pogođenim posljedicama epidemije”, kaže Perko. Dodaje da su sredstva za kreditiranje obrtnog kapitala iz izvora HBOR-a odobravaju se po kamatnoj stopi “već od 0 posto godišnje”, a u četvrtak ugovoreni zajam s Europskom investicijskom bankom “omogućit će HBOR-u dodatan izvor financiranja za nastavak provedbe tako povoljnih uvjeta kreditiranja”.

Najnovije brojke središnje banke ilustriraju da su banke bitno pritvorile slavinu po pitanju kreditiranja. Ukupni plasmani građanima i tvrtkama, ne računajući državu, u kolovozu su smanjeni za 500 milijuna kuna (na osnovi transakcija), stoji u komentaru monetarnih kretanja Hrvatske narodne banke. Gotovo je jednako iznosila i promjena kredita u tom mjesecu koja je uglavnom bila rezultat pada kredita poduzećima u trgovini i prerađivačkoj industriji, dok su krediti stanovništvu stagnirali u odnosu na srpanj. Na godišnjoj razini rast ukupnih plasmana usporio je na 3,4 posto, a kredita na 3,9 posto što je u HNB-u objašnjavaju sporijim rastom kredita poduzećima na 4,7 posto (sa srpanjskih 5,5 posto).

Zatraženi moratoriji

Na drugoj strani te medalje, izvjesno je, su milijarde kuna zatraženih moratorija kod banaka i neizvjesnost što će biti s gospodarstvom. S krajem srpnja iznos zatraženih moratorija premašio je 57 milijardi kuna od čega je bilo odobreno 80 posto, s time da je to bio u postupku. Iako je regulator omogućio da se moratoriji odobreni zbog COVID-a 19 ne klasificiraju kao loši krediti (kao što bi u normalnim okolnostima) sve do kraja ožujka 2021. banke su očito procijenile da je neizvjesnost prevelika za nastavak po starom, čak i da nije došlo do (određenog) pada potražnje.

Premda su tri četvrtine moratorija zatražili građani, situacija se odrazila i na tvrtke postrožavanjem uvjeta kreditiranja. Tako na tržištu vlada pomalo paradoksalna situacija; kamatne stope su na povijesno niskim razinama, likvidnost je rekordna, no prepreke stvaraju procjene kreditne (ne)sposobnosti tražitelja kredita među kojima je mnogo onih čije je poslovanje pogođeno pandemijom. U toj situaciji uskače domaća razvojna banka, no i tu nije zgorega na umu imati da se i ta sredstva moraju moći vratiti. Razmjeri neizvjesnosti, odnosno “pušu li banke na hladno” ili kalkuliraju utjecaj manjka prihoda na kapital tek će se vidjeti s odmakom jeseni i jasnijom slikom utega epidemije na realni sektor i radna mjesta.

Prvi val moratorija odobren je na rok od tri mjeseca, s mogućnošću produljenja, a banke su već najavile da će se svaki zahtjev promatrati individualno.

Brži oporavak

Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco upozorava da je uspješan segment malih i srednjih tvrtki ključan za brži i održivi oporavak hrvatskog gospodarstva od krize izazvane epidemijom. “Ovaj zajam dio je sveobuhvatnog gospodarskog odgovora na pandemiju na razini cijele Europske unije čime EIB nastavlja pružati opipljivu, stvarnu potporu Hrvatskoj i njezinom gospodarstvu u vrijeme kada je to potrebno“, kazao je Scannapieco.U zadnjih 19 godina, od 2001. do danas, EIB i HBOR su potpisali 23 ugovora o financiranju vrijedna više od tri milijarde eura. Pritom je njih 17 u iznosu od 2,8 milijardi eura usmjereno za zajmove SME sektora te srednje velikih poduzeća do 3000 zaposlenih u svim ključnim granama gospodarstva, kao i području infrastrukture te zaštite okoliša.