Dolina Neretve, sezona berbe mandarina, ‘kraljice’ agruma koja je jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura u kojima je Hrvatska samodostatna, u samom je zenitu, do finala krajem studenog očekuje se urod od oko 32.000 tona. Većinu tih plodova tržište “proguta” u izvornom obliku. No, poduzetniji mandarini daju veću, dodanu vrijednost.

‘Uhvatiti’ u optimalnoj fazi

Primjer je tvrtka Novallis, koju je 2016. pokrenuo Josip Tutavac, diplomirani inženjer kemijskog inženjerstva i tehnologije. Radi sokove. No, vrativši se u rodni Opuzen nije odmah krenuo s tim, zaposlio se kao tehnolog u tvrtki za otkup i prodaju svježeg voća i povrća.

“Primijetio sam da ogromne količine zdravih i ukusnih poljoprivrednih proizvoda završavaju kao otpad jer ne zadovoljavaju tržišne standarde veličine ili se ne mogu prodati zbog jeftinije uvozne robe. U to vrijeme u dolini Neretve se nitko nije bavio preradom pa se rodila želja da je ja pokrenem.

Da će to biti sokovi sam odlučio nakon posjeta sajmu Fruit Logistica u Berlinu gdje sam se upoznao s globalnim tržištem 100% prirodnih sokova i tredovima konzumacije lokalnih, malo prerađenih zdravih namirnica”, objašnjava Tutavac.

Tri godine proizvodi Guuc – cijeđene prirodne sokove od voća i povrća iz uzgoja s neretvanskog područja. Pod tim brendom su sokovi 100% mandarina, nar, jabuka, miks jabuka-mrkva i miks jabuka-cikla, pune se u staklenu ambalažu od 0,2 i 0,5 litara te jednu litru.

Dostupni su u kafićima, hotelima, restoranima u najmanjim bočicama, a u maloprodaji – u drogerijama dm, hipermarketima Tommy, Kauflandovim poslovnicama u Dalmaciji te manjim delikatesnim trgovinama po obali u većim pakiranjima. Nema baš puno domaćih sokova od mandarine. Zašto?

“U Hrvatskoj, a ovdje u Neretvi pogotovo, nedostaje malih prehrambeno-proizvodnih pogona koji prerađuju lokalne sirovine u kvalitetne, nazovimo ih boutique proizvode. Vjerojatno zbog nedostatka vizije, ambicije, znanja u koje treba ulagati i strpljenja.

Mandarina se ne može skladištiti kao npr. naranča, već je treba “uhvatiti” u optimalnoj fazi zrelosti te pažljivo preraditi. Tek onda daje ukusan sok identičan okusu svježeg ploda. Ne vidim nepremostive zapreke na putu prerade mandarina u ukusne sokove jer se radi o vrhunskoj sirovini koja najbolje predstavlja jedinstvenu Dolinu Neretve”, smatra čelnik Guuca. Sirovinu otkupljuje isključivo od tamošnjih poljoprivrednika.

“Ostvarili smo odnos uzajamnog poštovanja. Svojih nasada imam malo, samo mandarine. Uzgoj voća i povrća prepuštam ljudima koji su se tome posvetili 100%. Isporučuju nam najkvalitetniju sirovinu, a mi im to pošteno i na vrijeme platimo”, kaže Tutavac.

Sve se popije u Hrvatskoj

Proizvodnja cijeđenih prirodnih sokova je sezonska i traje, napominje, koliko i berba pojedinih kultura. Počinje u listopadu s preradom nara i završava u prosincu ili siječnju preradom jabuke, cikle i mrkve.

“Očekujem da ćemo ove godine proizvesti 40-ak tisuća litara soka što bi bilo za 30% više nego lani, te očekujemo da ćemo sve prodati do sljedeće jeseni. Rastemo organski i iz prodaje u prethodnom periodu financiramo proizvodnju u narednom”, objašnjava Tutavac, ne žaleći se na proteklu turističku sezonu.

“Bili smo u 80-ak ugostiteljskih objekata u Dalmaciji, a uskoro se namjeravamo širiti i na ostatak Hrvatske. Mogu biti zadovoljan jer smo uspjeli ostvariti većinu zadanih ciljeva, iako to za vrijeme lockdowna nije izgledalo ostvarivo.

Veliki podbačaj dubrovačkog turističkog tržišta, nama primarnog, smo uspjeli anulirati pronalaskom novih klijenata u sjevernoj Dalmaciji i plasmanom kroz retail”, ističe Josip Tutavac.

Zasad u tvrtki, u kojoj je dvoje zaposlenih plus 5-6 sezonskih radnika u jeku proizvodnje, nemaju namjeru izvoziti cijeđene Guuc sokove jer se svi popiju na domaćem tržištu.