Danica Maljković i Anđelka Strajher uspješne su poslovne žene u “muškim” profesijama. Maljković je direktorica Indeloopa, startupa koji je osnovao Dok-ing, a koji razvija nove energetske tehnologije, a Strajher, menadžerica u IT tvrtki Megatrend poslovna rješenja koju je prošle godine prodala Compingu. Zajednička im je još jedna stvar – u muškom okruženju jako dobro plivaju.

VIŠE ŽENA U MEGATRENDU

“Odlično se snalazim u tom okruženju. Ne dijelim ljude ni po spolu, dobu, već samo po tome kakvi su”, kaže Strajher koja se nakon završenog MIOC-a odlučila upisati FER i završila u IT vodama. Maljković dodaje da su neke stvari s muškim kolegama jednostavnije, a neke teže. Sklonost prema moru i brodovima, ali i prirodoslovno matematičkim predmetima odveli su je na Fakultet strojarstva i brodogradnje. Iako brojna istraživanja govore da žene odustaju od karijere u STEM-u (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) zbog niza klipova koji im otežavaju napredovanje, a često budu i slabije plaćene, naše se sugovornice ne žale.

“Istina je da sam imala neugodnih situacija zato što sam žena, no one se rješavaju u hodu”, kaže Strajher. Maljković dodaje da je i bilo sumnjičavih pogleda, “ali na svim se gradilištima ili energetskim postrojenjima brzo pokažu karte. Nakon toga nije bilo problema”. Obje bi, kažu, u svojim profesijama voljele vidjeti više žena jer ih je sada premalo. Menadžerica Strajher tako navodi da kada je počela raditi u IT biznisu nije bilo žena.

“Kroz godine povećavao se broj u našoj industriji, a sad mi se opet čini kao da ih je sve manje. Ali, kod nas u Megatrendu osjetno se povećao postotak zaposlenica unazad zadnje dvije godine”. U strojarskoj branši Danica Maljković primjećuje sve više žena, posebno u inženjerstvu, no daleko je to od izjednačenosti. “Primjerice, još nemam prilike u svojoj tvrtki zaposliti zavarivačicu, dok se u nekim industrijama u zapadnoj Europi upravo na mjestima zavarivača preferiraju žene jer su pažljivije u radu”, ističe.

A što kaže statistika? Eurostatova potvrđuje manjak žena u znanosti i inženjerstvu (HRST). Omjer je 59 prema 41% u korist muškaraca. U Hrvatskoj, prema DZS-u, vladaju iznenađujuće dobre brojke. Zaposlenih je žena u znanosti i inženjerstvu više – i to 5,6% (52 prema 47%). No, nastave li se trendovi kakvima svjedočimo u obrazovanju, tu će prednost ubrzo istisnuti muškarci koji u 2022. čine čak 65% upisanih na STEM fakultete u Hrvatskoj, pokazuju podaci Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje. Prije četiri godine taj je postotak bio nešto bolji – 64%, što znači da trendovi ne idu na ruku ženama. Od svih STEM područja najmanje je žena u ICT-u i inženjerstvu (prevladavaju u prirodnim i biotehničkim znanostima). Tako je studij računarstva ove godine upisalo manje od 400 žena, što čini tek 20% ukupno upisanih. Studij strojarstva pak upisalo je tek 170 žena, 13% ukupno upisanih.

Ovog problema, naravno, svjesni su u Europskoj komisiji pa su 2019. donijeli deklaraciju “Women in Digital” kojoj je cilj potaknuti žene da preuzmu aktivniju i važniju ulogu u digitalnom sektoru, a koju su potpisale sve države članice, pa tako i Hrvatska. I dok su vladine politike po tom pitanju nevidljive, ako uopće postoje, neke druge institucije uzimaju stvar u svoje ruke.

Callidus – Ustanova za obrazovanje odraslih provodi Erasmus+ projekt Steamy Wonders čiji je cilj popularizacija STEAM (dodali su i umjetnost) karijere kod mladih djevojaka. To rade izradom raznih materijala i infografika namijenjenih srednjoškolkama te priručnika namijenjenih nastavnicima. “Upravo su to dvije ciljne skupine projekta koje moraju biti uključene u proces kako bi se postigla transformacija”, kaže Paulina Polak, voditeljica aktivnosti Callidusa – Ustanove za obrazovanje odraslih. Analiza rezultata istraživanja napravljenog u sklopu projekta, navodi Polak, ukazala je kako djevojkama nedostaju mogućnosti za prepoznavanje svoje potencijalne karijere. “One često imaju osjećaj nekompetentnosti za predmete u školama iz područja STEAM-a ili kasnije u karijeri nailaze na neprijateljsko profesionalno okruženje”, ističe. Zato je, naglašava, važna prilagodba obrazovnog sustava “koji bi trebao omogućiti postojanje edukatora koji će ozbiljno prihvatiti svoju ulogu uzora djevojkama u njihovim formativnim godinama”.

SAMO DA SE UDATI

IT menadžerica Strajher uočava još gori trend da velik broj mladih žena ni ne želi raditi već se želi udati i ostati kod kuće. Maljković se pak slaže s Polak te ističe da je djelomično kriv i odgoj. “Mlade djevojke okruženje niti ne usmjerava toliko u STEM. Drugo je nedostatak više tehničkog odgoja kroz osnovno i srednje školovanje i perspektiva primjenjivosti tih znanja”.

Uključivanje žena u STEM područja nije važno samo zbog rodne ravnopravnosti. Važno je i jer bez njihovog jačeg uključivanja ne možemo očekivati veći rast. Primjerice, propulzivnoj i brzorastućoj IT industriji kronično nedostaje radne snage na kontinentu na kojem žene čine 52% populacije, a u ICT-u zauzimaju tek 16% poslova. Kako se očekuje da će potražnja za IT stručnjacima rasti, jasno je da potrebe tržišta neće moći biti zadovoljene bez veće participacije žena. Također, kako je nedavno istaknuo Sven Lončarić, voditelj FER-ovog Centra za umjetnu inteligenciju, postoji značajna korelacija između broja stručnjaka u STEM područjima, životnog standarda i bruto nacionalnog dohotka zemalja te stupnja razvoja društva općenito.