David Pejić, direktor Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj, prošlog je mjeseca proglašen najboljim ekološkim poljoprivrednikom u EU. Europska komisija nagrade za ekološku proizvodnju dodijelila je po prvi puta ove godine, kako bi podržala Akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede objavljen u ožujku 2021. Njima se odaje priznanje najboljim i najinovativnijim dionicima u ekološkom vrijednosnom lancu koji pridonose smanjenju negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš i klimu i ostvarivanju ciljeva EU-ove Strategije od polja do stola i Strategije za bioraznolikost.

Uz dvjesto prijavljenih projekata u osam kategorija, iz dvadeset i šest država članica EU, David Pejić s projektom Zrno eko imanja bio je jedini finalist iz Hrvatske. Priču ovog ekološkog imanja započela je 1988. godine Zlata Nanić, a 2010. godine preuzela ga je obitelj Pejić i integrirala u poslovni ekosustav koji čine Biovega, Planetopija i Makronova kao edukativna ustanova.

“Zrno danas zapošljava 40 ljudi i obrađuje oko 22 hektara. Na imanju se nalaze i odvijaju tri proizvodne djelatnosti; U primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji uzgajamo 60-ak kultura, ponajviše povrća: salate, korjenasto, plodovito ili lisnato povrće. U preradi upotrebljavamo te svoje poljoprivredne kulture za seriju jedinstvenih prerađevina, 18 uglavnom prirodno fermentiranih proizvoda poput kiselog daikona i čičoke. Zatim putem pekarske proizvodnje nudimo ukupno 52 proizvoda od kruha od kiselog tijesta i slastičarskih proizvoda do gotovih sendviča i salata”, objašnjava Pejić.

Foto: Zrno

U Zagrebu imaju Zrno bio bistro, prvi i jedini certificirani ekološki restoran u Hrvatskoj gdje se proizvodi s imanja kombiniraju u jedinstvena jela. Sveukupno, otkriva nam Pejić, riječ je o preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda. Proizvodi Zrno eko imanja dostupni su ekskluzivno u bio&bio trgovinama diljem Hrvatske koje trenutačno broje 22 prodajna mjesta i web trgovinu.

Hrvatski otočni proizvod

Sav svoj ekološki uzgoj u ‘kužini’ Eko Škoja pretvaraju u gastro doživljaj

“Među najtraženije proizvode spada naš certificirani ekološki bezglutenski kruh od kiselog tijesta, jedini takav proizvod na hrvatskom tržištu. Tu su i prirodno fermentirani proizvodi poput kiselog daikona, kupusa i čičoke te poljoprivredne kulture poput Salanova salata. Od pekarskog asortimana, vrlo popularni su i sendviči od našeg Kayu kruha i različite prirodno zaslađene slastice poput čokoladne kocke i muffina”, kaže Pejić.

Rekordni prinosi

Napominje da iako je poslovni kontekst protekle dvije godine bio izvanredan, tržišne oscilacije u potražnji uslijed pandemije nisu ostavile značajniji trag na proizvodni ciklus i plasman Zrno poljoprivrednih proizvoda.

“To je djelomično tako zato što su ti proizvodi generalno deficitarni na tržištu, a djelomično i zato što kanali za plasman istih uključuju i vlastite gotove proizvode u obliku prerađevina i složenih pekarskih proizvoda. Prošle dvije godine bilježili smo rekordne prinose pojedinih kultura te izvrsno ispunjenje planova prerade. Ove godine smo u vrhuncu jesenske berbe i prerade, no očekujemo jednako dobre rezultate”, ističe Pejić.

Foto: Petra MIkšik

Ovu poslovnu godinu za njih su obilježila daljnja ulaganja u sustave navodnjavanja što se pokazalo pravovremenim s obzirom na iznimno sušnu godinu. Također, realizirali su ulaganje u prvu fazu solarne elektrane što im je olakšalo posljedice energetske krize i rasta cijena energije.

Širenje proizvodnje

“U narednom periodu, fokus je na izradi glavnog projekta za novi proizvodni kompleks i objekte koji bi nam omogućili širenje proizvodnje, odnosno dodatno povećanje broja proizvoda u asortimanu, ali i količina. O tome ovise i planovi za širenje na nova tržišta i prodajne kanale”, otkriva planove Pejić.

Upozorava kako se problemi ekološke poljoprivrede najčešće manifestiraju kao nepovjerenje i neinformiranost samog tržišta.

“Dok u zapadnim zemljama preko 90% kućanstava ima barem jedan ekološki proizvod u svojim kuhinjama, u Hrvatskoj se još uvijek vode javne debate o tome je li ekološka poljoprivreda poželjna ili uopće moguća. Uzroci za nerazumijevanje su višestruki, uključujući i nedostatak aktivne razvojne politike od strane institucija. Takav kontekst otvara i mnoge mogućnosti za manipulacije i greenwashing jer se dobar dio kupaca ne snalazi na tržištu i ne zna prepoznati certificirani ekološki proizvod po njegovom EU simbolu. Ipak, kao i u ostatku svijeta, potražnja raste jer kupci postaju sve više svjesni toksičnosti i rizika konvencionalne hrane te, motivirani vlastitim zdravljem, biraju ekološke proizvode”, ističe Pejić.

Možemo biti predvodnici

Kako tvrdi, negativne posljedice praksi konvencionalne poljoprivrede, od gubitka plodnosti tla do toksičnosti pesticida, danas su općeprihvaćene. Europska Unija toga je svjesna te to pokušava promijeniti ambicioznim akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede koji predviđa 25% površina pod ekološkim uzgojem do 2030. godine.

“Smatram da, u kontekstu u kojem svijest o štetnosti pesticida i ostalih metoda konvencionalne poljoprivrede raste, ekološka poljoprivreda predstavlja put naprijed i smjer u kojem će razvoj poljoprivrede ići. Hrvatska tu ima veliku priliku značajnim opredjeljenjem za ekološku poljoprivredu biti predvodnik što bi imalo i smisla s obzirom na prirodna bogatstva i njihov turistički značaj. Ipak, prilike su samo potencijal; zasad smo još uvijek ispod prosjeka EU u različitim sferama razvoja eko poljoprivrede i tržišta. Ipak, postoje svijetli primjeri poput Zagrebačke županije čiji pročelnik ureda za poljoprivredu zastupa akcijski plan kojim bi 100% površina u toj županiji bilo pod ekološkim uzgojem do 2030. godine. Čak i ako taj cilj ne bude zadovoljen, riječ je o dobrom primjeru ambicioznih planova kakvi su nam potrebni ako želimo sustići zaostatak”, poručuje Pejić.