Izazovi i prilike digitalnog doba te naglašavanje benefita digitalizacije poslovanja tema je 22.Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu koje organizira Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Domaćin je grad Rabac, a na ovoj paperless konferenciji zahvaljujući tvrtki AKD koja je napravila aplikaciju specijalno za ovu potrebu publika može aktivno sudjelovati i u panelima i predavanjima.

Da je pojam digitalizacije mnogima i dalje stran složio se i organizator konferencije ministar Darko Horvat. Navodi kako trenutno rade na umrežavanju šest državnih institucija kojim će pokrenuti i olakšati poslovanje  Hrvatskoj. Do kraja godine očekuje se i uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja e-računa, a započeli su i s radom na otvorenju prvog centra umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

Napomenuo je i kako Hrvatska sve više privlači strane investitore te je cilj Vlade doći do brojke od dvije milijarde stranih investicija do kraja godine te naglasivši pritom kako Hrvatska s poticajnim mjerama prednjači na prostoru EU.

˝Samo provjerena i održiva rješenja nam pomažu da se približimo onima na vrhu ljestvice. Radimo studije i strategije da bismo kroz zajedničku europsku blagajnu sve naše projekte gradili sredstvima iz strukturnih fondova. Želimo nešto što se u Hrvatskoj ne događa, no treba željeti pa će se i dogoditi˝, zaključuje Horvat.

Prvog dana bilo je riječi o mogućnostima plavog rasta u digitaliziranom održivom energetskom gospodarstvu te je demistificiran pojam digitalne ekonomije. Na prvom predavanju drugog dana, Kalle Palling, član Estonskog parlamenta na predavanju Iskustva s digitalizacijom u Estoniji pojasnio je kako digitalizacija u državnoj upravi štedi i vrijeme i novac. ˝E- rješenja olakšavaju i pozitivno utječu i na građane. Mnogi se pitaju kako smo to postigli, ali prva rješenja koja smo implementirali su došla iz privatnog sektora od samih poduzetnika. Zahvaljujući digitalizaciji naša policija je 50 puta učinkovitija, a redovi u bolnicama smanjili su se za trećinu, više od 85 posto škola koristi e-sustav i već za djecu u vrtićima imamo programe robotike˝, pojašnjava Palling.

Davor Runje, osnivač i direktor digitalne agencije DRAP: Umjetna inteligencija i primjeri uspješnih primjena u poslovanju.˝Duboke neuronske mreže su dobre ako imate jako puno podataka.  Primjerice jedno od rješenje koje je razvijeno u Hrvatskoj pomaže kardiološkim pacijentima uz 94 posto točnosti i olakšava posao doktorima. Uskoro s našim rješenjem kao jedan od 25 startupa idemo u Indiju˝, kaže Runje.

Prvi panel Pitajte Vladu predstavio je najnovije mjera i aktivnosti. ˝Već sad zovemo u pomoć jer u puno toga jako kasnimo i vlak prolazi mimo nas. Umjetna inteligencija su ustvari kockice jednog velikog mozaika i kada bismo usporedili što rade Estonci, a što mi,  jasno je da je kod njih sve zaokruženo i integrirano, a nama to nedostaje. Hrvatski startupi dobivaju nagrade, mladi doktori znanosti vode velike procese u svjetskim kompanijama, naše mlade umove traže i stručnjaci iz svijeta ,ali i dalje zaostajemo i moramo staromodna razmišljanja ostaviti iza nas˝, istaknuo je Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa ističe kako samo tehnologija može omogućiti napredak i boljitak u segmentu pravosuđa istaknuvši kako su uspostavili vezu s Estonijom i uče iz njihovih primjera. ˝Oni drugačije žive taj digitalni život i razvijaju ideje, za razliku od nas koji ih ni ne koristimo dovoljno. Mi već niz godina stvaramo pretpostavke i mogućnosti, a sada smo se usmjerili na e- spise što znači da želimo da svi trgovački sudovi u Hrvatskoj budu umreženi i da lakše komuniciraju. Elektronička tužba, elektronički podnesci i elektronička presuda – imamo uvjete ali to će tek funkcionirati u punom obliku kad uvedemo reda. U fazi smo izmjena zakona o sudskim pristojbama te će onima koji to rade elektronički pristojba biti umanjena za 50 posto˝, objašnjava Bošnjaković.

Tomislav Čorić, ministar zaštite okoliša i energetike upozorava kako nas i dalje čeka ogromna količina posla te kako su pojedinci već snažno zakoračili u četvrtu industrijsku revoluciju, iako država to nije učinila stoga se država mora prilagoditi.

˝Postoji fama da ćemo robotizacijom i razvojem novih tehnologija izgubiti mnoga radna mjesta. Iz socijalnog fonda imamo sredstva, a kroz obrazovni sustav moramo stvoriti kadar koji može pratiti razvoj tehnologije. Danas kada upisujete studij očekuje se da ćete promijeniti 3-4 radna mjesta˝, napominje Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava

Kako otkriva Pavić, uskoro nas čeka transformacija zavoda za zapošljavanje koji će po novom biti fokusiran i na cjeloživotno učenje, a cjelovita mirovinska reforma ide k tome da mirovine budu veće, ali održive za javne financije. Kako ističe, prosječni hrvatski umirovljenik ima 30 godina radnog staže i cilj je to produljiti.

˝Digitalizacija ne smije biti cilj, ona je sredstvo i daje nam pretpostavke za razvoj. Ako tehnološki zaostajemo za svijetom, kad su u pitanju ljudi ne zaostajemo. Sustavni pristup ljudima je pogrešan i treba mijenjati mentalni sklop i sebe kroz sustav uvodeći digitalizaciju˝, smatra Goran Marić, ministar državne imovine.

Tomislav Mihotić, državni tajnik u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ističe kako nema digitalizacije bez dobre komunikacijske mreže i poručuje kako su osigurali sredstva za razvoj pristupne i agregacijske mreže i do 2020. i 2023. godine  će se realizirati na područjima za koje nema komercijalnog interesa operatera.

˝Vrlo brzo ćemo u postupku javne nabave radikalno promijeniti sustav, empirijski i iz iskustava na terenu u sljedećih tri mjeseca ćemo imati verificirano što to realni sektor koči i dat ćemo priliku svim ministrima da stave na papir probleme. U transformaciji o kojoj govorimo moramo transformirati i strukovne kompetencije.  U novom operativnom programu moramo odrediti prioritetne osi, digitalizacija i umjetna inteligencija dobit će svoja sredstva no ključno je da se do tada što bolje pripremimo˝, poručuje Horvat.

Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva govorio je Digitalna transformacija Hrvatske u kojem je istaknuo je kako do kraja godine očekuju razvoj još dvadesetak e-usluga. ˝ICT sektor zapošljava 36 000 ljudi i ima čak 5878 tvrtki koje ostvaruju 63 milijardi kuna prihoda i izvoze oko sedam milijardi. Omogućit ćemo privatnom sektoru uporabu nacionalnih sustava elektroničke identifikacije i usluge povjerenja pri osiguravanju pružanja svojih digitalnih usluga˝, kaže Gršić.

Evangelos Chrysafidis govorio je o digitalnoj transformaciji javne uprave u zemljama centralne i istočne Europe i naveo primjere najbolje prakse poput Novog Zelanda i Danske.  Leo Lokas, direktor sektora razvoja poslovanja, AKD govorio je o unaprjeđenju u digitalnom poslovanju, a predstavljeni su i aktualni projekti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta poput Sustava START, e-računa ili pak obrtnog registra.

Na drugom panelu Iskustva u digitalizaciji govorilo se o stanju u realnom sektoru. Danas e-građani imaju odaziv od 100.000 ljudi svake godine jer građani su se uvjerili koliko je to praktično i korisno. Želja ministarstva je da svaki postupak koji država radi ide digitalnim putem.

˝Poduzetnike najviše muče promjene na razini države koje idu presporo, strukturne reforme se ne događaju nego se radi o kozmetičkim promjenama˝, kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Kako ističe Davor Pleško, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, digitalizacija je pravi put, ali obrtnici nisu svi u istom košu. ˝ Ustanovili smo da možemo poslovati bez papira. Radi se o velikoj uštedi u poslovanju te se upravo iz tog razloga našim obrtnicima moraju omogućiti radionice i dodatna usavršavanja o digitalizaciji˝, smatra Pleško.

˝Ako želite provesti promjenu, morate biti njen nositelj. Digitalna komora namijenjena je i našim članovima i lokalnim jedinicama te građanima˝, poručuje Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Državni tajnik Mario Antonić, istaknuo je kako je cilj podići svjesnosti u MSP sektoru, o trendovima o detaljima i mogućnostima digitalizacije koji im mogu pomoći u poslovanju.

Dvodnevna konferencija je završila interakcijom poduzetnika, državne uprave i partnera kroz raspravu uz kavu.