Oni briju. Ali za ozbiljno, britvom. Briju, mackaju, zaglađuju, štucaju, uče i podučavaju. Obilaze i pripremaju evente, festivale, edukacije, putuju Hrvatskom, po tavanima skupljaju stari namještaj, vješalice, lustere, remenje, hozntregere, fenove, farbaju stare frižidere. Sastanče, mozgaju, proučavaju britve i kreme, satima raspravljaju o dlakama. Kradu od radnog vremena, ponekad i vlastitih obitelji i prijatelja, jer ih gura strast.

Sandra Zajec, Marko Stanzl, Mario Stančić i Marko Šimunović su The Barbers, čuvari tradicije, neformalna skupina zagrebačkih frizera koji su čvrsto odlučili oživjeti brijački zanat pred izumiranjem, a muškarce vratili u brijačnice na rakijicu i uljepšavanje. I pritom se sjajno zabavljaju. Krenulo je prije tri godine u božićno doba s projektom pop-up brijačnice Gentleman Jack’s Barber Shop koju je osmislila agencija Pepermint Tome Ricova, a realizirali naravno frizeri i njihove mušterije, bradati i brkati muškarci.

U Zagreb je tako, dijelom iz hrvatske prošlosti a dijelom iz suvremenih svjetskih metropola ušla barber shop kultura, kombinacija starog zanata, retro stajlinga, muzike i čitanja novina. Reakcije su bile tako sjajne, da su realizatori odlučili nastaviti razvijati priču. Iza njih su festivali Vintage, Dolcevita, Weekend Media Festival, Hairstyle News Festival, dobrotvorni Hair Smile Vrgorac, a pred njima brojni novi projekti koji se još osmišljavaju.

U međuvremenu obilaze stare brice i od njih uče tajne zanata, proučavaju kvalitetu alata i kozmetike, postavljaju neke nove i moderne standarde. “Mi smo čuvari hrvatske tradicije koji žele probuditi svijest o važnosti čuvanja zanata koji je nekad bio jak u svim hrvatskim mjestima i gradovima, a danas je pred izumiranjem. Stari brice svoje salone nemaju kome ostaviti, prodaju opremu u oglasnicima, zatvaraju izloge. Mi smo nova generacija brica koja će ih naslijediti te privući muškarce u frizerske salone”, pojašnjava Marko Stanzl, koji je pred dvije godine s Mariom Stančićem u Ilici otvorio retro barber shop, frizeraj “Salon”. Sandra Zajec pojašnjava nam koncept modernog brice. “Osim što su se, kao i u frizeraju, promijenile neke tehnike brijanja i uređivanja, novi koncept ide dalje od tradicionalne usluge brijanja i njege, to je svojevrsni wellness za muškarce, zahvaljujući dijelom i značajno boljoj kvaliteti i ponudi kozmetičkih proizvoda namijenjenih isključivo muškarcima.

Brijačnica tako postaje mjesto na kojem se muškarci opuštaju i uživaju, kao i njihove supruge kad idu na frizuru”, pojašnjava Sandra, frizerka s međunarodnim iskustvom i vlasnica salona Cookie, čiji je podrum namijenjen muškim mušterijama i njihovim pomno dotjeranim brčićima. Sandra dodaje i kako se promicanjem barbers kulture uklanjaju mačo predrasude o tome da se “pravi muškarci” ne dotjeruju. A za razliku od žena, muškarci su odaniji klijenti, kažu nam Barbersi. “Muški klijenti se vraćaju i pokazalo se da su jako zadovoljni što se konačno imaju gdje dotjerati, i to nas posebno nadahnjuje. Brijaču ne ide jedna skupina muškaraca, dolaze nam različiti profili, od bajkera i hipstera do odvjetnika i poslovnjaka, i mi se prilagođavamo njihovim željama, stilu odijevanja. Ovim poslom ne samo da razbijamo predrasude, već i stvaramo nove trendove, mijenjamo modu. Da mijenjamo trendove kažu i stari brice kojima je također porastao promet, što je sjajno”, kaže Marko, vlasnik salona Polyboy otvorenog ovog svibnja u Bikersovom dvorištu.

Edukacija je trenutno najvažniji cilj ekipe Barbersa koja se jednom tjedno okuplja u dvorištu iza Salona na sastanku gdje se raspravlja o struci i dogovaraju suradnje i eventi. Ovi školovani frizeri imaju formalnu edukaciju brijanja koju svakodnevno produbljuju radom na sebi, istraživanjem struke, učenjem pute različitih platformi, od starih brica do youtube kanala. Svi su licencirani edukatori i njihove licence do sad je dobilo stotinjak mladih brica po cijeloj Hrvatskoj. No uz edukaciju važan cilj im je vratiti staru slavu frizerskoj struci koja se kroz godine degradirala, djelomice i uslijed krize koja je srezala cijene usluga ali i kvalitetu. “Znanje nismo izmislili i želimo ga dijeliti što je više moguće, i očekujemo još bolji interes struke za učenjem. Možda smiješno zvuči, ali najveći problem frizerima je strah od britve i mogućnosti ozljeda, što želimo razbiti baš našim edukacijama”, kaže Mario. 

Ekipa za sad ne surađuje s formalnim institucijama poput Hrvatske obrtničke komore i sličnih ustanova s kojima dijele ciljeve, no to je u planu kako bi ubrzali promjene nužne struci. Smatraju kako se primjerice treba vratiti mogućnost registriranja brijačnica, što nije moguće već brijači moraju imati frizerski salon za obavljanje te djelatnosti.  “Također, apeliramo na kolege frizere da se počnu više cijeniti, sebe i svoj rad, i da otvore vidike u vlastitim glavama i osvijeste da je naš posao naporan i vrijedan. Koliko je frizerski posao težak pokazuju svojedobna nastojanja HOK-a da nam se priznaje beneficirani radni staž, a s druge strane frizeri su svoj rad, rad ruku suludo obezvrijedili. Za razliku od Hrvatske, naš posao se visoko cijeni u Europi, koja je otvorila svoja vrata dobrim radnicima”, kaže Stanzl. Iako njihovo rješenje ni u kojem slučaju nije migracija,  već rast standarda struke u Hrvatskoj, Sandra na vlastitom primjeru ističe koristi odlaska u inozemstvo na rad i edukaciju. Prije nego li je otvorila Cookie, vrijedno iskustvo stekla je radom u Londonu. “Odlazak van pridonosi kvaliteti posla, otvaranju prema novim znanjima i tehnikama, od same struke do biznisa, i ti pojedinci kad se vrate u Hrvatsku mogu raditi promjene u strukturi, no ne bi bilo dobro da zaborave odakle su došli”, zaključuje Sandra.