Zapadni Balkan dio je Europe, a ne tek odmorište na Putu svile. Poruka je to predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen u nedavnom govoru o stanju Unije. Ujedno, to je bila i nit vodilja za održanu konferenciju Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj ‘Dijalog o proširenju Europske unije’ u Zagrebu.
Konferenciju je otvorio Olivér Várhelyi, europski povjerenik za susjedstvo i proširenje s porukama da regionalna ekonomska integracija nije zaobilaženje europskog puta, već sredstvo za jačanje rasta, prevladavanje ekonomske krize uzrokovanom širenjem bolesti COVID-19, modernizaciju gospodarstava u skladu s prioritetima EU-a i približavanje država Zapadnog Balkana unutarnjem tržištu Unije.
Također, u nekoliko panel rasprava tijekom cjelodnevnog događaja istaknuti europski i domaći stručnjaci govorili su o najvažnijim pitanjima koja se nameću u procesu proširenja Unije, od novog pakta o migracijama do stanja i vladavine prava na Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima, te slobodi medija i o dezinformacijama.
Ujedno, konferencija je bila doprinos javnom dijalogu uoči predstavljanja Komisijinih godišnjih izvješća s ocjenama provedbe temeljnih reforma u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj.
S osvrtom na stanje u zemljama pristupnicama, Komisija je predstavila preporuke i smjernice za budući pozitivan razvoj odnosa s naglaskom na važnost vjerodostojnosti procesa. Naime, Komisija je naznačila vjerodostojnu politiku proširenja kao temelj geostrateškog mira, sigurnosti i gospodarskog rasta cijele Europe.
Dodatno, Komisija je u tjednu nakon zagrebačke konferencije predstavila i sveobuhvatan gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan. Cilj mu je potaknuti dugoročni gospodarski oporavak regije, poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju te promicati regionalnu integraciju i konvergenciju s EU-om.
Tom je prigodom povjerenik Várhelyi, između ostalog, istaknuo: “Mobilizirat ćemo do 9 milijardi eura za glavne investicijske inicijative u području prometa, energetike te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta.
Plan bi trebao doprinijeti preobrazbi zapadnog Balkana u jednu od najprivlačnijih regija za ulaganja u svijetu. Provedba će se, naravno, morati odvijati usporedno s reformama.”
U predstavljanju tog investicijskog plana, Komisija je istaknula da podupire rad vlada u regiji na novoj viziji stvaranja regionalnog gospodarskog područja, čije se prihvaćanje očekuje na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome 2020. godine. EU će nastojati približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a.
Dobro upravljanje temelj je održivog gospodarskog rasta. Stoga će poticanje ulaganja i gospodarskog rasta biti moguće samo ako se zapadni Balkan čvrsto obveže na temeljne reforme u skladu s europskim vrijednostima i provede ih, zaključuju iz Komisije.
* Sadržaj omogućila Europska komisija
