Europska komisija (EK) je 7. lipnja ove godine Hrvatskoj dodijelila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju Pelješkog mosta, odnosno za projekt Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom. 

Hrvatska je tako dobila iz EU fondova 85 posto od 420 milijuna eura ukupno prihvatljivih troškova za taj svoj krucijalni infrastrukturni projekt. U EK su objasnili da će se Pelješkim mostom  više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita i time će se znatno poboljšati svakodnevni život građana Hrvatske. U Bruxellesu zaključili da će neometana povezanost znatno će koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje. 

"Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje", kazala je povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu prilikom potpisivanja odluke o sufinanciranju gradnje Pelješkog mosta.S tim potpisom je završio dugotrajan i nimalo lak hrvatski put dobivanja EU novca za Pelješki most, a koji je trajao četiri i pol godine. Cijela procedura je krenula u veljači 2013. godine kad se tadašnja Vlada Zorana Milanovića, nakon što je prvo odustala od gradnje Pelješkog mosta koja je bila ugovorena za prethodne HDZ-ove Vlade, ipak ostavila otvorenu opciju gradnje tog mosta i to samo ako za to dobijemo novac iz EU fondova.

A preduvjet za to je bio da se Komisiji dokaže da je most najbolja opcija za povezivanje Hrvatske. Stoga je s francuskim konzultantima ugovorena izrada predstudije povezivanja teritorija RH i mogućnost financiranja prometnog rješenja iz fondova EU. Ta predstudija bila je gotova u studenom 2013., a njezin je zaključak bio da je među svim opcijama povezivanja Hrvatske – cestovni koridor, tuneli pod morem ili ispod Neuma, obilaznica, trajekt – most najbolja opcija. Nakon toga bilo je potrebno izraditi i studiju izvedivosti povezivanja razdvojenog teritorija Hrvatske koja je opet morala dokazati da je most najbolje rješenje za to. I ta studija, čija je izrada ugovorena u prosincu 2014., a bila je gotova u srpnju sljedeće godine, dala je prednost mostu.

Zaključak te studije bio je da je most na temelju više kriterija, uključujući sigurnost, učinak na promet i na okoliš te na temelju analize troškova i koristi najbolja u usporedbi s ostalim opcijama. Nakon toga su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova i Hrvatskim cestama krenuli u ispunjavanje aplikacije za prijavu Pelješkog mosta za sufinanciranje iz EU fondova. I prije slanja u EK, aplikacija je morala proći provjeru JASPERS-a – zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama.  JASPERS je aplikaciju primio u srpnju prošle godine, a u prosincu je stigla njegova potvrda da je projekt spreman. Zatim je slijedio sljedeći korak – slanje prijave Neovisnoj kontroli kvalitete koja je morala dati konačni sud je li projekt prihvatljiv za sufinanciranje.

U ožujku ove godine napokon je stiglo i to ključno pozitivno mišljenje u kojem se preporučuje sufinanciranje u iznosu od 85 posto. Odluka EK o sufinanciranju gradnje Pelješkog mosta nakon toga je bila samo formalna. Iako je na tu odluku uz povjerenicu Creţu stavila svoj potpis i ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, ipak najveće zasluge za taj uspjeh trebaju ići bivšem ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončići koji je cijeli proces započeo, kao i sadašnjem ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću koji je taj proces uspješno i završio. Naravno, velike zasluge idu i ekipi iz Hrvatskih cesta. Ovih dana se, pak, očekuje odluka o izvođaču radova na Pelješkom mostu, čija bi gradnja mogla napokon započeti početkom sljedeće godine. 

Čitatelji glasujte

Nagrade smartphone Cat S60 dual SIM i tablet Mytab P101
U izboru za Gospodarstvenika i gospodarski događaj 2017. sudjeluju i čitatelji Večernjeg lista. Na web stranici vecernji.hr/gospodarstvenik-godine putem obrasca za prijavu dajte svoj glas jednom od nominiranih gospodarstvenikai gospodarskih događaja godine uz kratko obrazloženje. Dva najbolje argumentirana odabira osvajaju nagrade. Prva nagrada je smartphone Cat S60 dual SIM, a druga nagrada je tablet Mytab P101. Glasovanje traje do 30. studenog.