Poduzetnici, obrtnici, vlasnici OPGa te svi ostali zainteresirani za stjecanje novih poslovnih znanja će 15.svibnja 2015. u Splitu (Poljudsko šetalište 1) imati priliku poslušati besplatne edukacije pod nazivom „Poslovni uzlet grada Splita“ koji Poslovni dnevnik organizira drugu godinu zaredom u suradnji s Ministarstvom obrta i poduzetništva.
Prisutni će imati priliku saznati više informacija o kreditnim aktivnostima HBOR-a, kroz konkretne primjere objasnit će se kako banke gledaju zahtjeve za financiranje. Svi sudionici saznat će kako oglašavati turističke kapacitete uz mali budžet, koje su prednosti cloud usluga te kako factoring može pomoći u poslovanju.
Popis svih edukacija, kao i raspored predavanja možete vidjeti ovdje.
Zbog ograničenog broja mjesta nužno je napraviti prijavu.
Predavanje pod nazivom „EU fondovima do cilja – kako osnažiti poslovanje u proizvodnji i turizmu kroz korištenje EU fondova“ održat će Krešimir Budiša, direktor društva UHY Savjetovanje, glavni savjetnik društva te revizor EU projekata.
Krešimir Budiša ukratko nam je rekao što mogu saznati i koje koristi mogu imati sudionici besplatnog predavanja.
Koliko sredstva EU fondova mogu olakšati posao u turizmu i proizvodnji iz vašeg iskustva? Na što se poduzetnici mogu i trebaju usmjeriti?
Sredstva EU mogu biti iznimno značajan doprinos svim poduzetnicima koji razmišljaju o pokretanju novog posla ili razvoju nove poslovne jedinice, bilo proizvodne ili one u turizmu. Naime, takav način financiranja omogućava višestruko brži povrat investicije i zapravo osigurava poduzetnicima koji dobiju takav doprinos značajan iskorak u kratkom razdoblju. Može se reći da cjelokupno i kvalitetno usmjeren EU projekt može svako društvo korisnika kroz 1 godinu unaprijediti za 5 godina standardnog poslovanja. Poglavito se isto odnosi na proizvodnju za kojom Hrvatska vapi, dok je turizam u pravilu i sam bez EU sredstava pronašao svoj put za uspjeh, pa tako isto i pokazuje omjer koji je 4:1 u korist proizvodnje što se tiče dostupnih EU sredstava.
Poduzetnici se moraju usmjeriti na kvalitetna ulaganja u proizvodnji, bilo u proizvodnji i preradi hrane, prehrambenih proizvoda, koja je relativno jedina industrija koja je preživjela u Dalmaciji, ili razvoju novih proizvodnih industrija, jer Dalmacija je ukupno gledano izrazito usmjerena na turizam, čak štoviše ovisna o turizmu, dok s druge strane, postoji zaista veliki broj mladih stručnih ljudi i radne snage stručne upravo u proizvodnji. Ukoliko, kao društvo koje zaista velik dio svoje djelatnosti koncentrira na razvoj klastera u proizvodnji, smatramo to fokusom cjelokupnom društva, poglavito onog financiranog iz EU fondova. Turizam s druge strane vapi za specijaliziranim i posebnim granama i drugačijim sadržajima. Utoliko, takvi, posebni oblici turizma, biti će financirani putem EU fondova, dok s druge strane klasični apartmani mogu zaboraviti na isto.
Imate li neki pozitivan primjer iz Poljske? A naš pozitivan primjer?
Primjeri iz Poljske su zaista pozitivni i značajni. Moramo reći činjenicu da je Poljska 2008. godine zaostajala u BDP-u po glavi stanovnika za nama gotovo 14% , a danas nas prelazi za 14%, što predstavlja stvorenu razliku od 28% u samo 5 godina, postignutu primarno kroz EU fondove, s obzirom da je država iskoristila preko 96% dostupnih EU sredstava ili preko 100 milijardi EUR u 7 godina.
Kao pozitivan primjer izdvojiti ću iskustva suvlasnika naše tvrtke, koji je kao koordinator klastera za lako zrakoplovstvo dobio oko 8 mil. EUR sredstava iz EU fondova za cijeli proizvodni pogon i prostorije klastera od 40 manjih društava koji zajedno rade na proizvodima kao što su mali zrakoplovi. Sve to se nikada ne bi dogodilo bez EU fondova.
Pozitivnih primjera iz Hrvatske ima također dosta, međutim, što se tiče poduzetnika, mora se reći da oni do sada nisu bili previše u fokusu pretpristupnih fondova, a prve pozitivne primjere možemo vidjeti kroz proteklu godinu. Međutim, pozitivne primjere možemo vidjeti ranije u korištenju IPARD sredstava u preradi hrane, poglavito primjerice kroz društva kao što su Sardina iz Postire, ili Purex iz Hrvaca, koji čine iznimno velik doprinos za razvoj svog lokalnog područja, a to su postigli upravo korištenjem dostupnih EU sredstava.
U čemu poduzetnici najviše griješe prilikom apliciranja na EU fondove?
U cjelokupnom sustavu za EU sredstva ima jako puno pogrešaka. Prva pogreška su očekivanja koja su iskrivljena uslijed percepcije da se do Eu sredstava dolazi lako i da ih ima jako puno. To je samo malim dijelom istina. Međutim, poduzetnici moraju znati da je sama sredstva izuzetno teško osigurati bez kvalitetne podrške stručnih osoba, čije je to zanimanje. Kako je samo zanimanje još u razvoju, nije prepoznato među poduzetnicima, koji još uvijek ne razlikuju stručnjake od „stručnjaka“, koji se EU fondovima bave uslijed propasti u drugim djelatnostima.
Poduzetnicima će kvalitetan konzultant predstaviti koje su njegove šanse da ostvari sredstva, neovisno o njegovoj ulozi, jer najveći dio bodova dolazi od samog projekta i poduzetnika, a manji dio od kvalitetnog raspisa istog. Osim toga, poduzetnici moraju biti svjesni da je apliciranje i dobivanje ugovora za bespovratna sredstva jedna stvar, a provedba tih projekata sasvim druga priča, pri čemu nastaje iznimno veliki broj problema, pri čemu bez kvalitetne podrške možete zapravo vratiti najveći dio osiguranih bespovratnih sredstava zbog nepoštivanja brojnih kompleksnih procedura provedbe samih projekata.
Dakle osnovno je shvatiti da se radi o iznimno kompleksnoj temi, i da će priprema te kasnije provedba projekta biti izuzetno zahtjevna, te da upravo iz tog razloga isto predstavlja u pravilu prihvatljiv trošak. Značajno je svakako pogledati iskustva vaših konzultanata do sada kako bi utvrdili sposobnost istih da pripreme i provedu vaš projekt. Zapamtite činjenicu da će kvalitetan konzultant odbiti najveći dio klijenata jer neće biti prihvatljivi ili sposobni za prijavu na EU fondove, i imajte to uvijek na umu kod izbora stručnjaka.
Program ostalih edukacija pogledajte ovdje, a prijaviti se možete na sljedećem linku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu