Poduzetnici smješteni u Industrijskoj zoni u Kukuljanovu poznati su i po uspješnosti u povlačenju novca iz EU fondova, pri čemu su na panelu posvećenom toj temi, naglasili da su pri apliciranju na natječaje zahtjevi visoki.

No, svaki se trud isplati jer se u konačnici radi o bespovratnom novcu, dok su za sve eventualne nedoumice oko izrade projekta na raspolaganju konzultanti, poručili su panelisti.  Ipak, Grad Bakar zbog indeksa razvijenosti ima poteškoća u povlačenju novca EU fondova. S druge strane, poduzetnicima faktor razvoja nije ograničavajući, a svaka kuna uložena u infrastrukturu vraća se višestruko. Kazao je to bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić dodavši da za područje Hreljina grad Bakar ima gotov urbanistički plan za manju poslovnu zonu.

Ulaganje u razvoj
"Izgradit ćemo i pristupne ceste za to područje na koje se može smjestiti nekolicina manjih subjekata. Na raspolaganju nam je 157 tisuća kvadrata prostora na području bivše Koksare, a u planu nam je i gradnja marine. Zona je temelj, u sljedećih godinu dana očekujemo ovdje preko 200 tvrtki. Što se tiče natječaja EU, ispada da se u Hrvatskoj ne isplati biti najbolji jer smo prerazvijeni i nismo mogli iskoristiti više novca koji nam je na raspolaganju", istaknuo je Klarić. U Industrijskoj zoni kroz sljedećih 10 godina očekuje rast do 10 tisuća zaposlenih, kaže, ali će se morati mijenjati i obrazovni sustav te generirati novi model pripreme za tržište rada dok bi gospodarstvenike trebalo rasteretiti da mladima omoguće bolja primanja.  Iz Viškova je u Kukuljanovo prije godinu dana preselila tvrtka za proizvodnju urbane i reklamne opreme te kontejnera i modularnih objekata Euromodul. Vlasnik Mile Lulić je istaknuo da je ta zona bila jedino mjesto gdje su mogli dobiti povoljne uvjete, od veličine zemljišta, pa do njegove cijene i visine komunalnih doprinosa.

"Profilirani smo u modularnoj gradnji kao što su dječji vrtići, škole i bolnice, pri čemu 50 posto posla radimo u Švicarskoj, nešto u Njemačkoj, s tim da smo nedavno iskoračili i na islandsko tržište. Iako smo pri preseljenju imali 57 radnika, a danas ih imamo 80, suočeni smo s velikim problemima u zapošljavanju jer više nema kvalitetne radne snage u strukovnim zanimanja i nedostaje polivalentnih radnika. Kod nas treba raditi nekoliko godina da se sve svlada, ali se može ostvariti pristojna plaća", pojasnio je Lulić. Jedan je od onih s pozitivnim iskustvima s EU fondovima, ali napominje da apliciranje na natječaje ima svoju problematiku. "Tek kad se počne graditi, uoče se problemi. Čak i promjena iz keramike u tepih može biti problematična jer se treba dokazivati njena opravdanost", kazao je.

  Jedna od europskim novcem financiranih investicija u Industrijskoj zoni bio je izložbeno – prodajni salon keramike tvrtke Kimi Commerce. Direktor Mišel Ćapalija navodi kako je cijena projekta, zajedno sa zemljištem, iznosila oko 17 milijuna kuna od čega je 40 posto osigurano iz fondova EU. "Krenuli smo u našu poslovnu banku s idejom izgradnje novog salona, a u razgovoru s njihovim menadžerima došli i do ideje apliciranja na fondova EU. Pronašli smo granu proizvodnje s vodenim rezanjem koja se primjenjuje u keramici i drugim industrijama i to smo stavili u naš program što je bilo prihvatljivo za sufinanciranje. Sredstva se isplaćuju po fazama gradnje, tako da po završetku određene faze dolazi novac. Dosta rigidno se gleda na detalje, kod realizacije smo morali dobro paziti da sve bude kako treba", ispričao je Ćapalija. 

Predstavnik ICT sektora bila je tvrtka Mep koja je u Kukuljanovo došla 2015. Direktor Neven Kundija pojasnio je da je Mepu prometna povezanost na ovoj lokaciji od velikog značaja, kao i susretljivost na koju su u Zoni naišli. "Prije dvije godine smo u sklopu programa za podršku regionalnom razvoju aplicirali za sufinanciranje iz EU fondova. Prijavili smo projekt vrijedan 10 milijuna kuna od čega je polovica osigurana iz EU, a trenutno smo u fazi izgradnje poslovnog objekta. U sklopu tog natječaja, osigurali smo i sredstva za fazu opremanja, promotivne te brojne druge aktivnosti. Radno smo intenzivna djelatnost i trenutno zapošljavamo 30-ak ljudi, a trudimo mladim inženjerima osigurati dobre uvjete za rad", naveo je Kundija.  

Riješili logističke probleme
Predstavnica tvrtke Orada sa sjedištem na Cresu – Sandra Maglov pojasnila je da je njihova motivacija preseljenja u Kukuljanovo bila objedinjavanje svih prostora na jednoj lokaciji. 

"Ranije smo imali velikih logističkih problema uz povećane troškove, a i nesigurnost oko ugovora o najmu dovela je do odluke preseljenja. Zona u Kukuljanovu je odlično prometno povezana, 2015. smo kupili teren, a tad  je raspisan i natječaj za sufinanciranje iz EU fondova, program Za pomorstvo i ribarstvo. Obilato koristimo novac koji nam je na raspolaganju, pronašli smo se unutar četiri mjere za projekte vrijednosti i do 30 milijuna kuna osigurali smo sufinanciranje i do 50 posto", naglasila je. Dodala je i da su dosad napravili između 10 i 15 prijava te da svaki natječaj ima svoje specifičnosti i detalje koji mogu promaknuti. Utoliko je važno imati kvalitetnog konzultanta koji će ukazati na eventualne propuste.

"Traže se projekcije za 15 do 20 godina, ali to je forma koja se mora zadovoljiti. Udvostručili smo broj zaposlenih u godinu dana, iako smo vrlo teško do toga došli. Služili smo se svim kanalima, od oglasa preko agencija za zapošljavanje, ali, evo, strahujemo od sljedećeg potrebnog povećanja radnika", navela je.  Članica uprave tvrtke specijalizirane za radove izvođenja horizontalne i vertikalne prometne signalizacije Signalinea, Jasmina Dogan, ispričala je koji su bili razlozi da se ta tvrtka u 11. mjesecu prošle godine se s riječkog Korza doseli u Industrijsku zonu.

"Dislociranost je bila naš najveći problem, pa smo krajem 2015. kupili zemljište i započeli strateško planiranje. Obratili smo se konzultantima i uz njihovu veliku pomoć smo aplicirali na natječaje u sklopu programa Konkurentnost i kohezija i u siječnju ove godine završili projekt. Rezultat je nova proizvodna hala zajedno s uredskim prostorima, novac za nabavu novih radnih vozila te novih strojeva. Puno nam je bolje jer je sve na jednom mjestu, a od kraja 2016. smo s 30 zaposlenih tu brojku povećali na 55", poručila je Dogan.  

Uspjeh poslovne zone ušutkao je sve kritičare

Drugi po redu Poslovni uzlet grada Bakra održan je u utorak u tamošnjoj Industrijskoj zoni smještenoj na području Kukuljanova, proglašenoj jednom od najvećih i najbolje opremljenih u Hrvatskoj. Ondje je danas zaposleno oko 4000 ljudi, za što je zaslužan velik broj malih i srednjih poduzetnika koji su na Kukuljanovo zbog prikladnih uvjeta proteklih godina preselili svoje urede i pogone. Upravo njima je i posvećen projekt Poslovnog uzleta jer malo i srednje poduzetništvo čini kapilarni sustav čitavog gospodarstva, na otvorenju manifestacije poručio je zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović, a da se jedino od uspješnih može učiti, potvrdio je i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić. "Uspjeli smo više od onoga što smo planirali. Ponosni smo na veliki broj novih poslovnih subjekata, a u gradu Bakru nerijetko kažemo da ne možemo danas snimiti zonu iz zraka i garantirati da će sutra isto izgledati. Nastojimo svima približiti naše promišljanje razvoja i gospodarstva i tvrdimo da bez zakonske regulative koja će omogućiti lakše i brže razvijanje ne možemo ići dalje", veli Klarić. Dodaje da su se ranije su se javljale su se kritike oko ulaganja u Industrijsku zonu, ali pokazalo se da je odluka bila ispravna. "Povećao nam se proračun što je omogućilo i besplatne udžbenike i bilježnice, izgradili smo vrtiće, u jednom od naših naselja širimo školu i dvoranu te smo za još milijun kvadrata proširili Zonu. Simbioza gospodarstva i društvenog promišljanja do najmanjeg člana zajednice jedino je što našu zemlju može povući tamo gdje bismo je svi voljeli vidjeti", poručio je gradonačelnik u pozdravnom govoru. 

Do 2020. godine ukupno 10,6 milijardi kuna

U sklopu Poslovnog uzleta grada Bakra Dragana Raić iz tvrtke Sopra projekt je održala edukativni seminar na temu EU fondova i mogućnostima financiranja za poduzetnike u sklopu kojega su obrađene teme od uvoda u EU fondove općenito, preko aktualnih natječaja pa do vrijednih informacija na kojim se detaljima gube, ali i dobivaju bodovi. Istaknuto je da je  financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,6 milijardi eura, a prihvatljivi troškovi variraju od natječaja do natječaja ovisno o temi i svrsi poziva. Što se tiče aktualnih informacija o natječajima, preporučeno je informiranje na web stranici eFondovi, dok je na samom seminarskom dijelu više riječi bilo i o konkretnim natječajima kao što je Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u uslužnom sektoru – trajanju, budžetima te i prihvatljivim troškovima. 

Kvalitetna prijava nosi polovicu ukupnih bodova

U drugom dijelu je uslijedila radionica o pisanju projektnih prijedloga i dobivanju sredstava iz EU fondova za male i srednje poduzetnike. Dragana Raić je govorila o uvjetima provedbe projekta koje je potrebno poznavati prije prijave na natječaj, o samoj izradi projektnog prijedloga, pripremi potporne dokumentacije te proceduri slanja projektne prijave. "Kvalitetna prijava nosi polovicu ukupnih bodova, ali se na neke stvari ne može utjecati, kao što je primjerice indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Poduzetnicima se u sklopu nekih natječaja gledaju i faktori kao što su likvidnost i broj zaposlenika koje se planira zaposliti u budućnosti", samo su neki od detalja koje je Raić objasnila pred zainteresiranim poduzetnicima. Transparentnost je, naravno, vrlo bitna u svakom koraku od prijave do realizacije, a naglašeno je i da su upute za prijavitelje krovni dokument svakog natječaja.