Energetska učinkovitost podrazumijeva zaštitu okoliša, ali i veliku priliku za zaradu, zaključak je panela "Optimizacija i uštede kroz energetsku održivost", koji je u sklopu Poslovnog uzleta Pule održan u petak u tom gradu. Valter Poropat, direktor Istarske regionalne energetske agencije (IRENA), ističe da su važni edukacija i transfer znanja kako bi primjena energetske učinkovitosti bila što efikasnija.

IRENA je, uz suradnju s Istarskom županijom, pokrenula projekt sufinanciranja energetskog certificiranja za istarske poduzetnike. Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), objašnjava da je ulaganje u energetsku učinkovitost slično ulaganju u znanost: trenutne investicije daju višestruke benefite uz dugom razdoblju.

"Prilike za uštede su velike. Zgrade troše 40 posto ukupne energije i njihovom modernizacijom, uz izdašne poticaje Fonda, može se uštedjeti velik novac. Slična situacija je i industriji. Za primjer, u procesnoj industriji elektromotori troše 70 posto ukupne energije. Primjenom suvremenih tehnologija postižu se velike uštede. Fond ulazi u projekte za koje se može dokazati ušteda od minimalno 30 posto, a moguće su uštede i od 50 posto te je jasno o koliko velikom novcu je riječ", kaže Müller. 

Pioniri ESCO modela
Jedna od tvrtki koje svoj poslovni model temelje na energetskoj učinkovitosti je Rudan iz Žminja, čiji izvršni direktor Damir Grgorović objašnjava da su oni hrvatski lider u ESCO projektima. Riječ je o modelu prema kojem se modernizacija nekog objekta financira iz budućih ušteda. Sam Rudan je svoj biznis izgradio na uštedi vode u gotovo svim velikim hrvatskim tvrtkama, a lani su krenuli i u cjelokupnu energetsku obnovu zgrada. Tako je 2015. započet i završen projekt Kliničke bolnice Križine u Splitu, gdje su planirane uštede ukupne energije veće od 50 posto, a u tijeku je gotovo identičan projekt u  Općoj bolnici Karlovac.

"Naš je poslovni model takav da sam Rudan ulaže novac u projekt, što je jamstvo naručitelju da će posao biti kvalitetno obavljen i da će uštede energije biti onakve kako su procijenjene. Potom se naplaćujemo od razlike smanjene cijene za energente", kaže Gregorović, čija tvrtka zapošljava 46 ljudi, uglavnom inženjera. Dodaje da je to tržište zaživjelo u posljednjih  nekoliko godine, prije svega zahvaljujući Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i njegovim potporama.

Sama tvrtka nema ozbiljniju konkurenciju na domaćem tržištu iako je naša zemlja, kao članica EU, otvorena i za sve ostale igrače. Iako je Rudan svoje prve projekte financirao uglavnom iz vlastitog kapitala, za velike projekte im je potrebno i praćenje banaka. Dodaje da su banke spremne financirati "zelene projekte", a da bi eventualno problem mogao biti nekim tvrtkama iz tog sektora osigurati garancije za kredit. 

Kolektori za sva vremena
Pulski Tehnomont jedan je od pionira energetske učinkovitosti u Hrvatskoj jer je još 70-ih krenuo s projektiranjem i proizvodnjom sunčanih kolektora za toplu vodu. "Iako smo se u prošlosti više bavili kolektorima i drugim stvarima, danas je Tehnomont poznat uglavnom kao brodogradilište. Naši foto-toplinski kolektori su među najkvalitetnijima na tržištu. Diljem Hrvatske imate primjera da još rade oni koji su ugrađeni prije 30 godina. Procjenjujem da je u našoj zemlji trenutačno 200.000 četvornih metara ugrađenih foto-toplinskih kolektora, što je još puno manje od europskog prosjeka. Plan je u Hrvatskoj 0,2 kvadrata kolektora po stanovniku", kazao je Tomislav Orlić iz Tehnomonta. 

Sadašnji su kolektori, istaknuo je, 50 posto učinkovitiji od onih od prije 30 godina, no i oni od prije tri desetljeća još uspješno rade. Tehnomont dosad nije imao planova s fotonaponskim ćelijama, koje proizvode struju, jer je riječ o posve drugoj tehnologiji. Sven Müller dodaje kako su kolektori posljednjih  godinu ili dvije doživjeli, zahvaljujući i poticajima FZOEU-a, pravu renesansu. "Samo je lani stavljeno više od 1100 kolektora na obiteljske kuće. Istodobno je potpisano 9300 ugovora za energetsku obnovu obiteljskih kuća, gdje je gotovo u pravilu uključena i ugradnja kolektora. Naravno, ima i ugradnje fotonaponskih kolektora, ali prevladavaju ipak oni za grijanje vode", objasnio je Müller.  Iako je riječ o specifičnom projektu dovođenja električne energije stanovnicima Hrvatske u ruralnim područjima, primjer iz Karlovačke županije je zanimljiv i sa stajališta energetske učinkovitosti.

"Imali smo situaciju da do nekih kućanstava nije bilo nikakve realne mogućnosti da HEP dovede elektroenergetski kabel, pa smo sa 100-postotnim udjelom financirali ugradnju fotonaponskih ćelija snage 3-5 kW na ta kućanstva, uz prateći set akumulatora. Za rezervu smo svakom osigurali i benzinski agregat za slučaj duljeg razdoblja bez sunca. Svako kućanstvo je dobilo i visokoenergetski hladnjak te po šest štednih LED žarulja. Tako su ta kućanstva postala energetski gotovo samodostatna", naveo je Müller.

Istaknuo je da će za projekte energetske učinkovitosti biti novca i u sljedećem razdoblju. Osim 1,2-1,3 milijarde, kuna koliko FZOEU podijeli godišnje građanima, tvrtkama i institucijama iz vlastitih prihoda, očekuje se velik novac iz EU fondova. Kako bi olakšao pristup novcu iz europskih fondova, Fond je preuzeo ulogu posrednika između Bruxellesa i hrvatskih korisnika. Tako će se izbjeći birokracija koju podrazumijeva javljanje na europske fondove te će novac brže i lakše naći put do korisnika. FZOEU je jedino ograničen u pružanju značajne potpore hrvatskim tvrtkama jer zbog EU ograničenja o nedopuštenim potporama smije jednoj tvrtki dati maksimalno 200.000 eura u tri godine, što je za velike tvrtke i njihove veće projekte zanemarivo.