Europska investicijska banka u Hrvatsku je u 2020. plasirala oko 530 milijuna eura. Od toga je gotovo 188 milijuna uložio je Europski investicijski fond, druga grana unutar EIB grupe, što je dosad rekordni plasman tog fonda u Hrvatskoj.

“EIB s nestrpljenjem iščekuje daljnju suradnju s hrvatskom Vladom te privatnim i javnim sektorom kako bi se iskoristile prilike za ulaganja vrijedna više milijarda eura, koje proizlaze iz programa oporavka od pandemije EU-a, uz istodobnu provedbu inicijativa i programa djelovanja u području klime i održivog gospodarstva”, rekao potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco.

“Moramo se pobrinuti da Hrvatska iz tih projekata izvuče što veću korist, oporavi se i nastavi s održivim razvojem”, kazao je. EIB je lani u domaće gospodarstvo plasirao 342,5 milijuna eura u šest programa s ciljem potpore malim i srednjim poduzetnicima.

Više od 70 posto sredstava, 245,5 milijuna eura, kanalizirano je u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, a 97 milijuna putem komercijalnih banaka. Podvuče li se crta, Europska investicijska banka dosad je u Hrvatsku uložila nešto više od 7 milijardi eura, od čega gotovo 5 u posljednjem desetljeću.

Od spomenutih 188 milijuna eura koliko je EIF financirao, 96 milijuna odnosilo se na vlasnički kapital, 90,6 milijuna na jamstva, a 1,3 milijuna na uključivo financiranje. Značajni dio fokusa Fonda usmjeren je na potporu modernizacije plitkog tržišta kapitala i manjka suvremenih instrumenata financiranja.

Pokretanje novih fondova rizičnog kapitala, među kojima je Prosperus Growth, u koji su EIF i razvojna banka uložili 70 mil. eura, korak je u tom smjeru.

Zajedničkim ulaganjem upravljat će EIF na temelju jamstava iz Europskog fonda za strateška ulaganja, EFSU, koje proizlazi iz Hrvatskog programa za rast i ulaganja koji su dvije institucije pokrenule 2019. Očekuje se da će EFSU mobilizirati oko 771 mil. eura u domaće gospodarstvo.

Lani je EIB je usmjerio 180 mil. eura na ublažavanje posljedica Covida, a s partnerskim institucijama razgovara o prenamjeni i širenju postojećih kreditnih linija te o novim programima da se MSP-ovima i srednje kapitaliziranim tvrtkama na raspolaganju stave dodatni izvori.