Europsko gospodarstvo raste već sedam godina zaredom. U Europskoj uniji se otvara sve veći broj radnih mjesta, nezaposlenost je najniža od početka stoljeća, ukupni proračunski deficit manji je od jedan posto BDP-a, a domaća potražnja je i dalje snažna. Analize pokazuju da nam i dalje predstoji gospodarski rast. 
No, pred Europskom unijom je izazovan put. Vanjsko okruženje nije poticajno kao što je bilo: trgovinske napetosti, rastuća geopolitička neizvjesnost, ustrajna slabost proizvodnog sektora i Brexit čimbenici su koji će utjecati na europsko gospodarstvo. 'Jesenska gospodarska prognoza 2019.' Europske komisije, otkriva kako slijedi dugotrajno razdoblje usporenog rasta i slabe inflacije.

Jesenske prognoze za Hrvatsku
Prognoza za Hrvatsku govori kako će domaća potražnja ostati glavni pokretač gospodarske aktivnosti budući da usporava rast glavnih hrvatskih trgovinskih partnera što negativno utječe na izvoz. Potrošnja stanovništva ostat će jaka pod utjecajem rasta zaposlenosti i plaća te niske inflacije. Investicije će nastaviti snažno rasti, potpomognute sredstvima EU-a, a očekuje se da će i državna potrošnja poduprijeti rast. Očekuje se da će rast gospodarstva pridonijeti povećanju zaposlenosti, ali će rast biti i usporen zbog nedostatka radne snage u nekim sektorima. Stopa rasta BDP-a u 2019. godini pokazuje da će Hrvatska premašiti razinu prije krize, a u godinama koje slijede očekuje se rast BDP-a od 2,6% u 2020. i 2,4% u 2021. 

Gospodarski rast Unije i Hrvatske svakako je podržao Plan ulaganja za Europu, odnosno Junckerov plan, s ključnom ulogom u poticanju zapošljavanja i rasta. Ulaganja u okviru Junckerovog plana, do 2019. godine, dovela su do povećanja BDP-a Unije za 0,9 posto te otvaranja 1,1 milijuna dodatnih radnih mjesta u odnosu na 2015. godinu. Rezultat je to ulaganja Grupe Europske investicijske banke (EIB), koju podupire Europski fond za strateška ulaganja (EFSU). Krajem 2019. godine u okviru Plana bit će mobilizirano 439,4 milijardi eura dodatnih ulaganja u cijeloj Uniji.

Očekuje se da će do 2022. ulaganja povećati BDP Unije za 1,8 posto i da će se otvoriti još 1,7 milijuna radnih mjesta. U Hrvatskoj je, do listopada 2019. ukupno financiranje u okviru EFSU-a iznosilo 284 milijuna eura, a očekuje se da će se potaknuti još 1,1 milijardi eura ukupnih ulaganja. Hrvatska se trenutno nalazi na 16. mjestu po ulaganjima potaknutima uz potporu EFSU-a u odnosu na BDP. U okviru malih i srednjih poduzeća, deset projekata ukupnog financiranja od 176 milijuna trebalo bi pokrenuti oko 583 milijuna eura investicija, a za oko 2920 malih i srednjih poduzeća očekuje se kako će imati koristi od poboljšanog pristupa financiranju.

Program pod nazivom InvestEU planirani je nastavak Junckerovog plana i cilj mu je objediniti Europski fond za strateška ulaganja i 13 drugih financijskih instrumenata EU-a kojima se trenutačno podupiru ulaganja u EU-u te olakšati pristup financiranju. Kao i Junckerov plan, program InvestEU proračunsko je jamstvo EU-a. To jamstvo iznosit će najmanje 38 milijardi EUR, a predviđa se mobilizacija najmanje 650 milijardi eura. 

Europski proračun
Tri institucije Unije prije desetak dana postigle su dogovor o proračunu EU-a za 2020., zahvaljujući kojem će EU sredstva moći usmjeriti na prioritete važne za građane, odnosno na klimatske promjene, radna mjesta, mlade, sigurnost i solidarnost u EU-u. Proračun za sljedeću godinu znači i pripremu za prijelaz na sljedeći proračunski ciklus jer je to posljednji proračun u aktualnom dugoročnom proračunskom razdoblju. Donošenje proračuna EU-a, poznatog kao Višegodišnji financijski okvir (VFO), a koji služi kao stabilan okvir za izvršenje godišnjeg proračuna EU-a, pretpostavka je za neometano funkcioniranje europskih projekata. U proračunu se politički prioriteti Unije iskazuju za razdoblje od 7 godina i utvrđuju najviši godišnji iznosi za ukupne rashode EU-a te za glavne kategorije / prioritete rashoda.

Namjera je novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da klimatska pitanja ambicioznije uključi u sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO). Međutim, kako javna financijska sredstva sama po sebi neće biti dovoljna, Unija mora privući privatna ulaganja tako što će se zeleno i održivo financiranje staviti u središte europskog investicijskog lanca i financijskog sustava. U sklopu toga predložit će i da jedan dio Europske investicijske banke postane Europska banka za klimu. Ulaganja u okviru plana ulaganja za održivu Europu iznosit će tijekom sljedećeg desetljeća bilijun eura diljem Unije.

Europski parlament i Europska komisija prvotno su nastojali postići sporazum o uredbi o VFO-u prije izbora za Europski parlament 2019., kako bi se omogućio dobar početak predstojećih programa. Europska komisija u listopadu ove godine ponovno je pozvala članice na što hitniji sporazum o budućem okviru jer će to Uniji pružiti smjer za nadolazeće desetljeće. Dogovor je moguć samo uz snažno političko vodstvo i odlučnost da se pronađu rješenja u općem europskom interesu, a i Hrvatska će tu imati važnu ulogu s obzirom na predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine.