Na panel diskusiji Hrvatske investicijske (ne)prilike održanoj u okviru konferencije sudjelovali su predstavnici velikih kompanija, države i lokalne samouprave.   

"Stalno očekujemo neke velike investicije, no nama je stvarno važan svaki onaj investitor koji zaposli i dvoje ili troje ljudi. Bjelovar je samo lani imao 100 milijuna eura, uglavnom baš od tih naših malih. Nisu svi gradonačelnici šerifi, želimo poslati poruku investitorima da njihova kuna u našem gradu vrijedi više nego drugdje. Ne ulažemo novac u kupovinu glasača nego u razvoj, sad imamo 750 više zaposlenih nego ranije, a proračun se sjajno puni", pohvalio se panelist Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara. 

"Bjelovar je u brzom roku došao sa začelja među prvih deset gradova po ulaganjima. Građevinska dozvola kod nas se čeka 15 dana, idemo na 100-postotnu digitalizaciju, želimo postići standardiziranost, da investitori više ne ovise o dobroj volji 'tete Ane' i hoće li joj dati čokoladu. Imamo potrošeni birokratski aparat. Jedina šansa je da digitaliziramo sve procese u državnom aparatu, za to nam treba najmanje vremena i politička volja.

Najvažnija  je politička volja, zabranio sam nova zapošljavanja u situaciji kad toliko ljudi odlazi vani. Dok se Vlada bavi spašavanjem Uljanika, mi moramo kočiti projekte jer nemamo dovoljno novca.  Inače, Bjelovar je prvi grad po broju kafića u Hrvatskoj, moramo stvoriti kult rada, oko 40 posto Hrvata ne želi raditi. Država ne smije biti jednima majka, a drugima maćeha; što manje države, to bolje", rekao je Hrebak, inače član HSLS-a.

Promicati pozitivna iskustva
Zdenko Lucić, državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva, rekao je da se RH mora brendirati kao poželjna destinacija za investicije, baš kao što se uspjela brendirati kao turistički atraktivna zemlja. "Imamo više od 500 jedinica samouprave, digitalizacija će pomoći da imamo standardiziranu razinu usluge. Brzo će biti vidljivi rezultati u uvođenju online započinjanja poslovanja. Umjesto da se promoviramo, stidimo se reći da je naš zakon o poticanju ulaganja najbolji u Europi", tvrdi Lucić.

Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2, rekao je da je digitalizacija prilika, no za izmjenu obrasca ponašanja treba politička volja, ali i infrastruktura. Podsjetio je kako je Vlada 2014. utrostručila naknade za telekom operatere. "To više nije bilo poticajno investicijsko okruženje. Ova Vlada riješila je taj problem i vratila naknadu na prijašnju razinu, koja je i dalje veća od drugih zemalja. Sada Tele2 za 40% više zapošljava, a tržišna utakmica je znatno življa. Potaknut tim optimizmom, vlasnik je odlučio udvostručiti iznos investicija. Treba nam vizija države pa će svima biti lakše, a gospodarski rast od pet posto moguć. Iako u ICT sektoru imamo dobre kadrove, trošak radne snage postaje ozbiljan problem. Potrebna je revizija stope oporezivanja, manji porez na dohodak ako želimo da nam radnici ostanu. Moramo biti ambiciozniji kod uvoza radne snage", rekao je Pavlinić.

Regionalni direktor Dogus Holdinga, Burak Baykan, kaže da su iskustva tog hotelijera u Zadru i Šibeniku pozitivna, te da ih se mora prenijeti novim ulagačima.  "Ne bih rekao da je birokracija ovdje gora nego u drugim zemljama. Na lokalnoj razini kod većih investicija mi se čini da više ljudi u ministarstvima u Zagrebu želi pomoći velikim investicijama. Teško dolazimo do odgovarajućih kadrova, to je loš znak, ali vidimo da su važni koraci poduzeti u odnosu na kvote, to znači da je Hrvatska svjesna tog potencijala. Za greenfield investicije nemamo dovoljno ljudi, troškovi izgradnje su se strahovito povećali, kao u zapadnim zemljama, samo što su ovdje manji prihodi. Povrat investicije je vrlo nizak, treba misliti i o izravnim poticajima", upozorava Baykan.

Potencijala ima – kafići su puni
Zoltan Aldott, predsjednik NO Mola,  primjećuje napredak u komunikaciji državnih institucija s poslovnim svijetom.

"To je važno, ali nije dovoljno. Nedostaje suradnja na razini općina, ovako se usporavaju investicije. Sada je problem i tržište rada, a naročito sezonalnost. Trebamo mobilnije tržište rada i manje troškove radne snage. I oporezivanje radnika treba drastično mijenjati, u Mađarskoj smo tako otvorili 50.000 radnih mjesta u servis centrima. Potencijala ima, to se vidi i po punim kafićima, no dobar potez bio bi drugačija porezna politika", misli Aldott.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, požalio se na prekomjerne namete bankarima, kojima je regulatorni trošak višestruko veći nego u Njemačkoj,  a tu je i problem parafiskalnih nameta pa tako Ministarstvo turizma želi bankarima višestruko povećati namete za turističke zajednice. 

"Moramo ne samo dizati količinu investicija, već i paziti da one budu kvalitetnije i omoguće ljudima veće plaće", rekao je šef HUB-a. Mladen Fogec predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, kaže da strancima smeta što se Hrvati samo žale.

"Previše smo opterećeni negativnostima, iako ima puno dobrih primjera. Zašto su investicije u Međimurje ili Istru moguće, a na jugu nisu?  Treba nam uredba da se lokalna zajednica ponaša u korist investitora, domaćih i stranih. Naš kapacitet za promjenu trenutačno nije dovoljno velik.  Hrvatska ima veliku šansu, ali nam treba politička hrabrost", rekao je Fogec. Upitao je zašto telekom kompanija mora plaćati pravo prolaznosti optičkog kabela kroz zemlju, koje se ne plaća za vodovod i plin. "Vlasnik tako dobije više novca za pravo prolaza nego što mu kvadrat zemljišta vrijedi", kaže Fogec.

Proizvodnost je na dnu, a bez ulaganja nema izranjanja

Rast ispod tri posto možda je zadovoljavajući na ovoj razini, ali Hrvatskoj neće omogućiti da ne zaostaje za usporedivim zemljama među kojima je zadnja. Za rast su nužne investicije, za koje samo treba provesti ono što piše u nacionalnom programu reformi, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji o problematici ulaganja InvestCro.

Među ključnim problemima guverner navodi nisku proizvodnost i visinu investicija. Još 2003. Hrvatska je bila treća zemlja po proizvodnosti na nakon Slovenije i Češke, a danas smo pali na sedmo mjesto. To je u vezi s investicijama jer je bez njih teško dizati proizvodnost. Iako se oporavljaju, investicije su i dalje daleko ispod pretkrizne razine. Gleda li se njihova struktura primjetno je da oporavak koči spori tempo javnih ulaganja, što je "i dobro i loše". 

"Na primjeru autocesta vidjeli smo da sve javne investicije ne moraju nužno biti dobre za tvrtke koje su ih radile, ali najnižu razinu javnih investicija među usporedivim zemljama treba ispraviti", rekao je prvi čovjek središnje banke.  Niska razina državnih investicija povezana je sa sporošću privlačenja europskih fondova, u čemu je od nas lošija jedino Španjolska.

Ipak razloga za optimizam daju podaci o visini ugovorenih sredstava na temelju kojih je središnja banka za 2019. godinu prognozirala višu razinu investicija nego prošle godine. Pozitivni signali dolaze i od privatnih tvrtki koje u anketama kažu da su premalo investirali u prethodne tri godine što je iznad europskog prosjeka. Gleda li se pobliže struktura investicija guverner iznosi nekoliko zanimljivih opaski. Za razliku od ranije, kad je glavnina investicija išla u građevinu, danas oporavkom predvode proizvođačke djelatnosti i turizam.

U industriji država je dominantna po vlasništvu, no po investiranju vode domaća privatna poduzeća iz čega proizlazi da su državne tvrtke manje sklone reinvestirati dobit od privatnih tvrtki. Nažalost, kod 'greenfield' ulaganja malo što se promijenilo od 2003. do danas, Hrvatska je na začelju usporedivih zemalja. Zato je pristup financiranju povećan i diverzificiran; krediti za investicije se povećavaju dok oni za obrtna sredstava padaju, kao i kamatne stope na dugoročne i kratkoročne kredite uz kontinuirano ublažavanje uvjeta kreditiranja. Što Hrvatska može učiniti da ojača investicije?

"U Nacionalnom programu reformi sve dobro piše, samo treba zadužiti ljude i reći da to treba odraditi i za tri godine pogledati što ste napravili", rekao je guverner osvrćući se na dobro poznati popis kojeg predvode kompleksni i često kontradiktorni propisi, pravna neizvjesnost, (ne)dostupnost radne snage, neefikasna državnih poduzeća i javna uprava.

"Po svim indikatorima konkurentnosti Hrvatska izgleda loše, a neke stvari njima se i ne mjere. Kad pričate s investitorima u inozemstvu, kažu da je teško raditi s lokalnom upravom, a to je nešto što se teško mjeri. Percepcija u inozemstvu dolazi od onih koji su u 20 godina pokušali ulagati u Hrvatsku, a naišli su na svakakve prakse zbog kojih to na kraju nisu napravili. Način mijenjanja percepcije je da učinite drugačije od onog što ljudi očekuju. Fokus Vlade trebao bi biti na tome da dovede tri značajna investitora koji će na svom primjeru promijeniti percepciju", poručio je guverner Vujčić. (Ana Blašković)