Hrvatska je do sada bila među zemljama koje su zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji uspješno odolijevale globalnom usporavanju. Slično bi trebalo biti i u 2020. godini, stopa rasta realnog BDP-a mogla bi se relativno blago smanjiti u odnosu na očekivanu razinu od otprilike tri posto za ovu godinu. 

Pri tome se može očekivati niži rast većine sastavnica domaće potražnje. Osobna bi se potrošnja mogla nešto usporiti zbog djelomičnog slabljenja i nadalje pozitivnih impulsa s tržišta rada te usporavanja rasta potrošačkoga kreditiranja, ali će i dalje najviše pridonositi rastu. Nakon što su investicije u 2019. snažno porasle, teško je očekivati da će se rast u 2020. zadržati na istoj razini. No, sve bolje povlačenje sredstava iz fondova EU-a s približavanjem kraja financijske perspektive trebalo bi nastaviti podupirati investicije, koje bi mogle i dalje rasti po stopama iznad višegodišnjeg prosjeka. Konačno, robni izvoz rastao je u ovoj godini iznenađujuće snažno s obzirom na nepovoljno međunarodno okružje, što će biti teško ponoviti u 2020. 

Glavni rizici za rast i dalje izviru iz inozemnog okružja. Rasplet trgovinskog rata SAD-a i Kine i dalje je neizvjestan, na trenutak se učini da je vrhunac sukoba iza nas, a već u idućem zaprijeti dodatno zaoštravanje. Bliže domu, neizvjestan je i budući trgovinski odnos SAD-a i Europske unije, kao i modalitet Brexita, te odnos Ujedinjenoga Kraljevstva i EU-a nakon izlaska. Rizike donekle ublažavaju nešto povoljniji najnoviji gospodarski pokazatelji. MMF u posljednjim projekcijama i dalje očekuje blago ubrzanje stope globalnoga gospodarskog rasta za 2020. Ostale međunarodne institucije nešto su pesimističnije, ali ni one ne očekuju usporavanje rasta u idućoj godini. 

I dalje povoljno financiranje
Nadalje, Njemačka, kao jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske, izbjegla je ulazak u tehničku recesiju s ostvarenim minimalnim rastom u trećem tromjesečju 2019., a posljednji podaci o narudžbama i poslovnim očekivanjima naznake su oporavka njezine industrije. Naposljetku, globalni uvjeti financiranja i dalje bi trebali ostati iznimno povoljni, Fed je na sastanku u listopadu nastavio popuštati monetarnu politiku, a dodatni korak prema popuštanju napravila je i Europska središnja banka u rujnu. No, u uvjetima iznimno niskih kamatnih stopa i već vrlo visoke likvidnosti, dodatne mjere monetarne politike imaju vrlo ograničen doseg. Zbog toga Europska središnja banka i Europska komisija kao i međunarodne organizacije pozivaju na jaču ulogu strukturnih i fiskalnih politika.

Domaći rizici u ovom se trenutku čine manje važnima od inozemnih. Međutim, rast u ovom trenutku pretežno generiraju uslužni sektor i građevinarstvo te se ne može isključiti prelijevanje negativnog raspoloženja iz industrije i na te djelatnosti. Također, hrvatsko gospodarstvo ima vrlo nizak potencijalni rast, a sve izraženiji nedostatak radne snage dodatno ga ograničava.

U takvoj situaciji čak i relativno niske stope rasta kakve trenutačno bilježimo stvaraju klice budućih neravnoteža. Rast potrošačkih kredita snažno se ubrzao, no usporile su ga aktivnosti banaka na usklađivanju s HNB-ovom preporukom iz veljače. Snažan rast cijena stambenih nekretnina pod utjecajem povoljnih kretanja na tržištu rada, niskih kamatnih stopa i državnih subvencija relativno brzo bi mogao dovesti do njihove precijenjenosti. 

Ekspanzivna monetarna politika
S obzirom na umjeren rast stambenih kredita može se pretpostaviti da je tržište nekretnina pod većim utjecajem gotovinskih transakcija, dok HNB primarno može utjecati na kreditnu aktivnost. U takvom će okružju HNB zadržati ekspanzivan karakter monetarne politike s ciljem održavanja povoljnih uvjeta financiranja, uz nastavak politike stabilnoga nominalnog tečaja kune prema euru, djelujući istodobno makroprudencijalnom politikom na rizike koji se javljaju za financijsku stabilnost. Konačno, visoka razina javnog duga još je jedan od rizika za financijsku stabilnost i gospodarski rast, ali se uz pretpostavku uravnoteženog salda opće države može očekivati nastavak njezina smanjivanja, mjereno udjelom u BDP-u.

Važan događaj za Hrvatsku u 2020. bit će izgledan ulazak u tečajni mehanizam ERM II. To je kritičan korak prema uvođenju eura, za koji su temelje udarili fiskalna prilagodba i ispravljanje akumuliranih makroekonomskih neravnoteža. Od Hrvatske se prije ulaska u ERM II očekuje da provede mjere na koje se sama obvezala i koje je Euroskupina podržala. 

Te mjere uključuju uspostavu bliske suradnje HNB-a s Europskom središnjom bankom koja podrazumijeva participaciju u centraliziranom sustavu nadzora banaka (tzv. jedinstveni nadzorni mehanizam, SSM) i zajedničkom sustavu sanacije banaka (tzv. jedinstveni sanacijski mehanizam, SRM), zatim unapređenje makroprudencijalnog okvira, jačanje kapaciteta Državnog zavoda za statistiku, nastavak borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, unapređenje poslovne klime u zemlji i poboljšanje uvjeta poslovanja daljnjim smanjenjem parafiskalnih nameta. Vlada i HNB planiraju prije ljeta 2020. provesti sve navedene mjere s ciljem dobivanja pozitivne ocjene za ulazak u ERM II.