Hrvatska narodna banka (HNB) planira do kraja godine pokrenuti vlastiti Inovacijski hub. Nešto više od pola godine otkako je Hanfa probila led i postala prva državna institucija u Hrvatskoj koja je otvorila vrata investitorima, poduzetnicima i tvrtkama svih veličina, od korporacija do startupa, to se sprema napraviti i središnja banka.

Ivana Parać Vukomanović, direktorica direkcije za financijsko i supervizijsko pravo HNB-a u utorak je u Zagrebu na konferenciji “F2I – Fintech & Insuretech” izjavila da je novi hub spreman.

“Pitanje je dana kad će HNB predstaviti vlastiti Inovacijski hub, kojem je cilj pružati podršku bankama, fintechima i drugim tvrtkama svih veličina, tako i startupima, u financijskim inovacijama u našem području regulative”, kaže Parać Vukomanović.

Pravo mjesto

Navodi da će HNB i Hanfa i u ovom području blisko surađivati, ali da ostaje podjela odgovornosti kakva je u njihovom standardnom poslovanju. To znači da je Hanfin Inovacijski hub, ugrubo gledano, pravo mjesto za tvrtke koje rade inovacije u području investicija, tržišta kapitala i osiguranja dok će HNB-ov Inovacijski hub biti pravi izbor za one kojima je težište poslovnog modela u bankarstvu i platnoj industriji. Parać Vukomanović kaže da je HNB dosad već imao situacije gdje je po tom pitanju komunicirao s nekoliko tvrtki. No, sad će se ta aktivnost podići na razinu na kojoj to radi Hanfa te i sam početi raditi na snažnom poticanju inovacija u bankarstvu i plaćanjima.

Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) prvi je pozdravio najavu HNB-a.

“Malo je vremena otkako se pojavio Bitcoin i još manje otkako se blockchain počeo na velika vrata probijati u svijet financija, tako da su se Hanfa i HNB pokazali vrlo agilnima i dugoročno bilo bi dobro da zbog prirode fintech inovacija čak profunkcioniraju kao jedan udruženi hub”, kaže Hrdalo.

Parać Vukomanović dodaje da HNB ispituje i kako riješiti pitanje ugašenoga Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK).

“U Hrvatskoj nema zakonske osnove da banke razmjenjuju podatke o svojim klijentima i pojavom GDPR-a zato nije bilo uvjeta za nastavak rada HROK-a. Sad se traži pravna osnova da se to ponovo omogući i uloga HNB-a je u tome isključivo da ispita mogućnosti i ponudi prijedlog pazeći na zaštitu osobnih podataka korisnika koju određuje GDPR”, kaže Parać Vukomanović.

Naći balans

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) kaže da je potrebno naći balans, jer da se takvi podaci razmjenjuju u drugim državama Europske unije i sve je u skladu s GDPR-om.

“Modeli postoje. Primjerice, u Njemačkoj taj posao radi čak 15 tvrtki, a u Sloveniji središnja banka”, zaključuje Adrović.