Hrvatska  i Rusija su prije 10-ak godina imale robnu razmjenu koja je dosezala gotovo 3,5 milijardi dolara godišnje, a lani je pala ispod milijarde USD te se ovakav trend brzo mora promijeniti.

Rečeno je to na Gospodarskom forumu Zagreb – Sankt Peterburg koji je održan u sklopu obilježavanja 50. godišnjice prijateljstva dvaju gradova u petak u Zagrebu.  

Velika prilika
Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov istaknuo je tom prigodom kako gospodarski odnosi imaju puno veći potencijal od trenutnih te da bi robna razmjena ove godine trebala dosegnuti milijardu američkih dolara, a cilj je da se u iduće dvije do tri godine vrati na razinu prije krize, odnosno na 3,4 milijarde dolara. "Rusija može Hrvatskoj ponuditi puno više nego većina zemalja Europske unije.

U kojoj zemlji EU-a može doći hrvatska tvrtka i biti konkurentna tamošnjim igračima? U Rusiji postoji poslovna prilika za svaku uspješnu tvrtku iz Hrvatske. Mi smo svjesni da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a i da se mora držati uzusa svojih saveznica. No, sankcije koje su Rusiji uvedene donose velike gubitke svima. Rusija je zbog njih dosad izgubila oko 50 milijardi dolara, ali istovremeno se gubici EU-a zbog toga kreću između 200 i 300 milijardi dolara", kazao je Azimov. 

Dodao je ekonomska nužnost strateško partnerstvo Europe i Rusije jer je ta zemlja veliki izvoznik energenata bez kojih se ne može. "Hrvatska 70 posto plina dobiva iz Rusije. Mi nemamo ništa protiv razvoja LNG-a na Krku, ali ne vidim nikakvu ekonomsku logiku da se kupuje duplo skuplji američki ukapljeni plin. Razlika u cijeni plina iz Rusije i onog iz LNG-a je na količini od tisuću kubika oko sto dolara. Tko želi, neka plati tu cijenu, mi nemamo ništa protiv", izričit je Azimov.

Modni centar Europe
Gradonačelnik, odnosno po ruskoj nomenklaturi guverner St. Peterburga, Georgij Poltavčenko, pozvao je hrvatske poduzetnike da ulažu u ovaj grad koji investitorima nudi više od 60 poslovnih zona.

  "St. Peterburg je oduvijek centar ruske kulture, tehnologije i lake industrije. Taj trend nastavljamo i dalje. Mi smo već sada tekstilni i modni centar Rusije, a u narednih nekoliko godina nam je cilj da budemo u Top3 modnih središta starog kontinenta. Gradovi poput New Yorka ili Pariza ostvaruju i više od pet posto svojeg ukupnog dohotka od modne industrije, a nadamo se da ćemo i mi biti na tom tragu", kazao je Poltavčenko. 

Dodao je da pri tome žele iskoristiti i veliku industrijsku i obrtničku tradiciju Zagreba u tekstilnoj i modnoj industriji. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je da u Rusiji vidi prostor za mnoge hrvatske tvrtke koje već i imaju tradiciju poslovanja na tamošnjem tržištu, a posebno za našu prehrambenu i farmaceutsku industriju, brodogradnju, strojogradnju te tekstilnu industriju i turizam.