Čak 136 hrvatskih tvrtki u 2015. zahvaljujući ekonomskim i trgovinskim vezama s Kanadom ostvarilo je 87 milijuna eura vrijedan promet roba i usluga.

Sredinom veljače ove godine Europski je parlament glasao u korist Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade (CETA) koji će omogućiti osnaživanje već uspostavljenih veza i generirati značajan doprinos razvoju izvoznih potencijala domaćih gospodarstvenika. Povjerenica Europske komisije za trgovinu Cecilia Malmström početkom tjedna boravi u Zagrebu što je bio povod da za Poslovni dnevnik pojasni koje su najvažnije vrijednosti CETA-e i drugih trgovinskih sporazuma i najavi sljedeće korake koje će EU u tom smjeru poduzeti. 

Koje su najveće prednosti koje CETA donosi hrvatskom gospodarstvu?
S Kanadom, uz blisko strateško partnerstvo, dijelimo sličnu povijest i kulturu, ali i vrijednosti poput demokracije i vladavine prava. Stoga je ovaj sporazum bio logičan nastavak. U 87 milijuna eura već ostvarenog hrvatskog izvoza najveći su udio ostvarili strojevi, lijekovi i namještaj. CETA će omogućiti da 99 posto davanja koje hrvatske tvrtke plaćaju pri prodaji u Kanadi nestane. Hrvatski će farmaceuti uz to imati i bolju zaštitu za svoje intelektualno vlasništvo, a kanadske će tvrtke imati veći poticaj za ulaganja u Hrvatsku. 

S aspekta cijele Europske Unije, o kojim brojkama govorimo?
EU u cjelini već ima bliske trgovinske odnos s Kanadom te je 2015. Unija bila njihov najveći trgovinski partner nakon SAD-a. Zbog svoje veličine, Kanada ima značajan doprinos po gospodarstvo EU. CETA će ukidanjem carine na 99 posto svih proizvoda europskim izvoznicima uštedjeti više od 400 milijuna eura godišnje. Dok smo bili u fazi pregovora, u vidu smo posebno imali manje tvrtke jer one najčešće nemaju vremena i resursa za rješavanje složenih trgovinskih barijera. Istovremeno smo radili i na pristupu kanadskog tržišta javne nabave kao i olakšavanju zaposlenja europskih i hrvatskih stručnjaka u Kanadi. Spomenula bih i da je ovaj posao je od najnaprednijih bilateralnih sporazuma ikad, s posebnim poglavljem o radu i standardima zaštite okoliša. Osim toga, uključuje i zaštitu osjetljivih sektora poput poljoprivrede. 

Što biste izdvojili kao najveće prepreke sklapanju trgovinskih sporazuma između država?
U Europi, ljudi su svjesni koristi otvorene i pravedne trgovine. EU je dogovorila više od 40 sporazuma i većina njih nije izazvala nikakve zabrinutosti. Nedavno su se iz različitih razloga i u Hrvatskoj pojavile brige oko sporazuma sa SAD-om. Razlog tomu bile su i posljedice financijske krize, a neki su smatrali da će se pogoršati ekonomski uvjeti ili izgubiti radna mjesta u čemu su kao krivca vidjeli globalizaciju. Razumijem takve brige, ali upiranje prstom u trgovinu zapravo je zabluda jer činjenice govore drugačiju priču. Čak 31 milijun radnih mjesta vezan je za izvoz iz EU, a i ti poslovi imaju tendenciju da su bolje plaćeni od prosjeka. 

Što je s trgovinskim sporazumom s Japanom, što očekivati i kako će utjecati na europsku ekonomiju?
Dogovor između EU i Japana uvelike će pomoći europskim tvrtkama da se natječu na četvrtom najvećem svjetskom tržištu (nakon SAD-a, EU-a i Kine) te osigurati japanske investicije. Postizanje dogovora s Japanom dio je naše šire strategije za poboljšanje gospodarskih odnosa s Azijom. Radi se o području gdje se događa značajan rast, gdje su ljudi sve bogatiji i pokazuju sve veći interes za proizvodima iz EU. Dakle, ovaj sporazum važan je iz strateških razloga. Glavno očekivanje je poboljšanje pristupa tržištu za europske izvoznike. Neke dijelove japanskog tržišta zbog nejasnih pravila ili visoke cijene još uvijek nije lako dosegnuti. Želimo ukloniti što je moguće više trgovinskih barijera i omogućiti da se tvrtke s teritorija EU s njima mogu natjecati na istoj razini.

Tko će imati najviše koristi?
Mala i srednja poduzeća čine 99 posto tvrtki u EU koje izvoze izvan Europe, a sporazum će pridonijeti gospodarskom rastu. Dovoljno je pogledati orijentir pakt koji smo s Južnom Korejom sklopili 2011. U prvih četiri godine, europski je robni izvoz narastao 55 posto, a usluga 40 posto. Ovo su dobre vijesti i za nova radna mjesta jer svaka dodatna milijarda ostvarena izvozom omogućava 14 tisuća radnih mjesta u EU.

Što smatrate najveći problemom s kojima se sektor malog i srednjeg poduzetništva suočava?
Naša trgovina strategija stavlja snažan naglasak na manje tvrtke jer zapreke u trgovini, kao što su troškovi i birokracija, ih pogađaju nerazmjerno teško. Vjerujem da je najvažnije da one tvrtke koje još ne izvoze shvate da ipak u tome mogu biti uspješne te prihvate rizik. Stoga su trgovinski sporazumi vrlo važni jer mogu biti od značajne pomoći. 

Koja je vaša globalna trgovinska strategija, s obzirom na neke protekcionističke glasove?
Rastući trend protekcionizma zabrinjava s obzirom na to da ugrožava koncept otvorenih društva i gospodarstva koji donose slobodu i različite mogućnosti za ljude u Europi i izvan nje. U doba kada se ponovno žele izgraditi zidovi i uvesti barijere, želimo biti otvoreni za progresivnu trgovinu sa svijetom. Trenutno pregovaramo 20 novih trgovinskih ugovora s naglaskom na Aziju i Latinsku Ameriku. Trgovine trebaju biti učinkovite i pravedne. Želim staviti snažan fokus na manje tvrtke, kao i na potrošače, uz naglasak na globalna pravila o radu i okolišu. Kako sam naglasila, trgovina može biti alat koji će nam omogućiti da globalizaciju upregnemo i oblikujemo u skladu s našim vrijednostima i standardima.