Percepcija Hrvatske u očima njemačkih investitora osjetno se poboljšala – za razliku od prije dvije godine, kada ih je gotovo polovica bilo sigurno da ne bi ponovno odlučili ulagati u Hrvatsku, prema najnovijem istraživanju Njemačko-hrvatske industrijske komore (AHK) sada bi ih gotovo tri četvrtine (74%) odabralo Hrvatsku kao poslovnu i investicijsku lokaciju.

No, i poboljšanje u odnosu na prethodne godine (lani zbog korone nije provođena ta tradicionalna anketa), i dalje pokazuje zaostajanje za ocjenama njemačkih poslovnjaka ostalih zemalja srednje i istočne Europe kojima se provodi anketa, a u kojima je pozitivno raspoloženje za ponovni odabir pokazalo 85% njemačkih gospodarstvenika.

Poboljšanje procjene poslovne i investicijske primjetno je i kod ostalih zemalja, u kojima je prije dvije godine u ponovni ulagački rizik bilo spremno 79% njemačkih gospodarstvenika (u RH 54%). Po kvaliteti lokacije za investicije Hrvatska je i dalje na 8. mjestu među 16 promatranih zemalja, u u vrhusu Estonija, Češka i Poljska, te Slovenija.

Ti su rezultati u hrvatskom slučaju, prema ocjeni predsjednika uprave AHK-a Thomasa Sichla, bolji od očekivanoga, a ono što je posebno znakovito u AHK-ovoj anketi je ocjena trenutne situacije i oporavka poslovanja u uvjetima narušenima pandemijom koronavirusa.

Istina, većih promjena u očekivanjima u poslovanju u odnosu na anketu iz 2019. nema ni u Hrvatskoj, ni ostalim zemljama – 50% ih očekuje da će situacija ostati nepromijenjena u odnosu na prethdnu godinu, a 43% da će biti bolja, te 7% nepovoljnija.

No, oko trećine anketiranih njemačkih tvrtki izjavilo je da su već dosegnuli pretpandemijsku razinu, dok 12% očekuje da će se vratiti na tadašnje razine do kraja ove godine, a 38% drži da to neće u njihovu slučaju biti realno prije 2022., a 14% tek 2023. i 2% ne očekuje oporavak.

Standardna godišnja anketa AHK-ova anketa ove godine uključila je i pitanje o vladinim mjerama u pomoći gospodarstvenika u ublažavanju posljedica koje je na njihovo poslovanje ostavio lockdown i poremećaj uzrokovan pandemijom.

Vladinom intervencijom “vrlo zadovoljno” je 6%, “zadovoljno” 23% i “prosječno zadovoljno” 30%, dok je 10% “vrlo nezadovoljno”, 11% “nezadovoljno” i 19% “prosječno nezadovoljno”. U prosjeku, dakle, nešto je više onih s više ili manje pozitivnim ocjenama.

Redovnim radom aktualna Vlada kod njemačkih tvrtki u Hrvatskoj podjednak je broj onih koji ga ocjenjuju zadovoljavajućim (42%) i lošim (43%), dok 11% nema mišljenje, a 4% ga ocjenjuje dobrim.

Najvećim slabostima u hrvatskom slučaju uobičajeno u AHK-ovoj anketi dominiraju korupcija, netransparentnost javne nabave i pravna nesigurnost, što je i sada slučaj, a kao najveće prednosti ocjenjuje se članstvo u EU, kvalitetna kvalificirana radna snaga i produktivnost.

No, predstavnici AHK ističu i potencijal uvođenja eura i ulaska u scehngenski prostor prema kojima Hrvatska dobro napreduje.

Pozitivno u anketi je i da je udio poduzeća koja trenutačnu gospodarsku situaciju ocjenjuju negativnom pao u usporedbi s 2019. sa 61 na 49%, a ukupno gledajući tvrtke su puno optimističnije prema vlastitoj poslovnoj situaciji u odnosu na stanje prije dvije godine.

Tada je 27% svoju poslovnu situaciju ocijenilo dobrom, a sada 44%. Kada se sagleda 20-ak aspekata poslovanja u Hrvatskoj, AHK-ovi ispitanici daju prosječnu ocjenu 3,29, što je bolje od 3,55 iz 2019., budući da je jedan bila najbolja, a pet najgora ocjena.

Tema radne snage važna je na europskoj razini, a sve više i u Hrvatskoj, pa je i u anketi većina potvrdila da zbog nedostatka radnika moraju odbijati dodatne poslove, smanjuju planirana ulaganja, a među ostalim rastu i troškovi za plaće.