Hrvatskoj je potrebna daljnija decentralizacija, a ne ukidanje postojećih županija, zaključak je panela "Regionalni preustroj u funkciji poduzetničkog uzleta" koji se održao u sklopu konferencije Small&Medium Business Forum koja se održala kao najava ovogodišnjeg Poslovnog uzleta u utorak u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu. Panelisti su se složili da sam broj županija, bio on veći ili manji, neće donijeti sam po sebi ništa bitnog. "Imate primjer Irske koja ima približno stanovnika koliko i Hrvatska i koja ima 31 potpuno decentraliziranu regiju/županiju od kojih svaka raspolaže s oko 200­injak milijuna eura vlastitith prihoda. S druge strane, tu je i Švicarska koja ima 26 kantona i više od 2000 općina s različitom razinom autonomije.

To su primjeri da sam broj jedinica regionalne ili lokalne samouprave ne mora značiti ništa", kazao je Tomislav Tolušić, župan Virovitičko­podravske županije. Kao dodatni primjer da brojke ne moraju biti točan pokazatelj stanja, Tolušić navodi Ličko­senjsku županiju koja je po površini apsolutno navjeća hrvatska jedinica regionalne samouprave, ali je isto tako i po broju stanovnika najmanja.

Njegov kolega Željko Kolar, Krapinsko­zagorski župan, koji je također istaknu švicarsku praksu lokalne samouprave, smatra da su u okviru svojih mogućnosti, hrvatske županije ipak nosioci gospodraskog razvoja u zemlji. "Praksa je pokazala da je dosadašnja decentralizacija dala dobre rezultate. Sve što je država prenijela na županije, npr. izdavanje građevinskih dozvola, školstvo, je sada uređeno puno bolje i efikasnije. Sada imamo situaciju da županije nemaju nikakve ingerencije na inspekcije koje su centralizirane. To je loše jer ljudi na terenu najbolje znaju kakva je situacija i kakvi su problemi", ističe Kolar. Primorsko­goranski župan Zlatko Komadina naglašava da je on za regionalni razvoj Hrvatske, ali da ne vidi ni problem da ostane sadašnji županijski ustroj.

"Reformu lokalne samouprave je nužno napraviti. No, to mora biti proces koji će raditi stručnjaci i koji će biti prema stvarnim potrebama, a ne po ishitrenoj političkoj odluci. Smatram da je to proces koji mora potrajati nekoliko godina dok će se sve analizirati. U protivnom se može dogoditi da se dekretom donesu odluke o ukidanju institucija, a što će dovesti do višemjesečne blokade bilo kakvog rješavanja problema", upozorava Komadina. Dodaje da se mora u obzir uzeti i demografski problem u Hrvatskoj, a koji bi ukidanjem malih jedinica lokalne samouprave mogao biti dodatno ugrožen. Komadina smatra da bi se problem financiranja županija u narednom razdoblju mogao riješiti na način da se porez na dohodak veže uz županije u kojima se dohodak ostvaruje, a porez na dobit bi išao u državni fond poravnanja.

I Goran Pauk, Šibensko­kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija, je mišljenja da broj županija nije irelevantan, ali isto tako i da nije ključni problem razvoja Hrvatske. "Decentralizacija nije samo smanjivanje broja županija nego čitavi sustav reformi koje će dati stvarne rezultate", kaže Pauk. Šibenski župan smatra da bi jedna od efikasnih mjera decentralizacije bilo kada bi država na županije prenijela prvostupanjsko odlučivanje o državnoj imovini na produčju pojedine županije. Pauk upozorava i da se u reforme ide oprezno jer svaka reforma znači uglavnom da se mora potrošiti više, a ne manje novca.

Za ishitrene odluke nije niti varaždinski župan Predrag Štromar koji kaže da se o broju županija može razgovarati, ali da treba napraviti pomnu analizu 20­godišnjeg rada svake županije i onda donijeti odluke, ako je nužno i putem referenduma. "Decentralizaciju je nužno napraviti na svim razinama. Nužno je da se na županije prenesi dio poreznih prihoda, ali i ovlasti za posao koji rade.

Pitate li bilo koju strukovnu udrugu poduzetnika, ili poduzetnike same, svugdje ćete dobiti odgovor da u županijskim vlastima imaju prijatelje i potporu. No, problem je da za mnogo toga nisu nadležne županije nego centralna državna tijela", kaže Štromar.