Goran Habuš već je skoro pet godina gradonačelnik Varaždina, grada koji je prošli tjedan bio domaćin manifestacije Poslovni uzlet. Bila je to prilika da popričamo o prilikama u gradu koji se često navodi kao uzor ostalima, ali i o stalnom padu stope nezaposlenosti i Habuševoj podršci ideji da Varaždin postane glavni grad buduće Sjeverozapadne regije.  

Na lanjskom Poslovnom uzletu pohvalili ste se da je "nezaposlenost u godinu dana smanjena za 21 posto" te da ste u turizmu imali značajan porast broja noćenja. Jesu li se takvi trendovi u međuvremenu nastavili? 
Nezaposlenost u Gradu Varaždinu i dalje se smanjuje te je u ovom trenutku manja od šest posto. U siječnju 2016. u odnosu na siječanj 2015. je za 538 manje nezaposlenih, odnosno 23,6 posto manje, dok je to u odnosu na 2014. smanjenje broja nezaposlenih za 1262 osobe, odnosno 42 posto. Tijekom 2015. Varaždin je posjetilo 23.860 turista što je 12 posto više gostiju nego 2014. Broj noćenja u 2015. iznosi 51.042, što je 7,6 posto više u odnosu na broj noćenja 2014. Podaci za siječanj 2016. u odnosu na isti mjesec 2015. potvrđuju pozitivan trend: dolasci su porasli za 15,5 posto, a noćenja za 21,9 posto. Od kraja 2015. smještajni kapaciteti u Varaždinu bogatiji su za novih 46 kreveta izgradnjom  hotela Park u centru grada što znači, osim priželjkivanog rasta smještajnih jedinica, i sadržajno obogaćivanje povijesne jezgre, koja predstavlja primarnu atrakciju Varaždina. Stoga je realno očekivati da će se opisani pozitivni trend dolazaka I noćenja zadržati i u godinama koje slijede.

Tvrdite da su Varaždin i regija koja mu gravitira "prvi u Hrvatskoj izašli iz krize"?
Prema svim statističkim pokazateljima, u Gradu Varaždinu su uzlazni trendovi u   svim segmentima, ali smo još daleko od onih zlatnih godina velikih investicija. Nadamo se da će uvođenjem novih mjera poticanja investicija Grad Varaždin uskoro postati veliko gradilište, da  će se otvoriti još novih radnih mjesta te da ćemo zaustaviti trend odljeva visokoobrazovanih mladih ljudi.

Kakav je vaš stav o neslužbeno objavljenoj karti teritorijalnog preustroja Hrvatske na pet regija?
Regionalizaciju Hrvatske podržavam i smatram neophodnom jer moramo biti kompatibilni sa članicama EU. Pritom moramo postaviti jasne kriterije formiranja regija jer se taj skupi proces mora pokazati puno djelotvornijim od sadašnjeg sa 21 županijom. Sjeverozapadna  regija u tom smislu ima puno opravdanja kao što grad Varaždin s punim pravom razvija strategiju regionalnog središta uzimajući u obzir razne kriterije: ekonomske, povijesne, zemljopisne, prometne, kulturne i druge. Istodobno, veliki sam zagovornik decentralizacije sredstava i upravnih funkcija te smatram da je velik broj županija i većihgradova kompetentan za preuzimanje funkcija, a tima i sredstava koje su sada u nadležnosti središnjih državnih tijela. 

Što je s razvojem gospodarske zone na varaždinskom aerodromu, danom u zakup? 
Svjesni smo važnosti aerodroma ne samo za Grad Varaždin već i za Varaždinsku županiju i širu regiju. Ulažemo napore na razvoju područja varaždinskog aerodroma kroz izradu prostorno-planske dokumentacije i stavljanjem u funkciju kroz angažman odgovornog operatera.  Stoga je Varaždin, nakon provedenog javnog natječaja, sa tvrtkom Diamond aviation center sklopio Ugovor o zakupu nekretnina koje čine varaždinski aerodrom u vlasništvu Grada Varaždina na razdoblje od pet godina. U tijeku je uređivanje prostora poslovne zgrade kao  i  saniranje oštećenja nastalih tijekom prijašnjih  korištenja. Cilj zakupnika je razvijanje regionalnog zrakoplovnog centra sa zrakoplovnim i pratećim sadržajima.

Kako Varaždin pomaže svojim poduzetnicima i obrtnicima?
Pomažemo im kroz više kreditnih linija kojima subvencionira dio redovne kamate na poduzetničke kredite. Njima smo namijenili Program kreditiranja poduzetnika – Varaždin PBZ 2012 te Program kreditiranja poduzetnika -Varaždin PBZ 2014, temeljem kojih je plasirano čak 70 kredita po jednoj od najpovoljnijih kamatnih stopa. Sredstva po tim kreditima korištena su u 19 slučajeva za investicije, šest poduzetnika iskoristilo je priliku za dolazak do sredstava kojima su financirali ulaganje i obrtna sredstva, dok je njih 45 iskorišteno u namjenu obrtnih sredstava. Do sada je kroz ta dva programa plasirano gotovo 35 milijuna kuna sredstava poduzetnicima gdje je Grad participirao s gotovo dva milijuna kuna subvencije kamata. Treba spomenuti i Poduzetnički fond Grada Varaždina i bespovratne potpore koje se dodjeljuju obrtnicima i poduzetnicima putem javnog poziva. U 2016. u proračunu Grada Varaždina planirana su sredstva u iznosu od 665.000 kuna za subvenciju kamata poduzetničkih kredita. Ukoliko se tom iznosu pribroji i iznos od 200.000 kuna za Poduzetnički fond dolazimo do iznosa od 865.000 kuna koje Grad Varaždin direktno daje svojim poduzetnicima. Programom mjera poticanja razvoja gospodarstva na području Grada Varaždina te Odlukom o uvjetima prodaje zemljišta i poticanju investicija u gospodarskog zoni Brezje Grad Varaždin strateški se opredijelio za poticanje investicija i privlačenje investitora. Osim kupnje zemljišta u gospodarskoj zoni Brezje po povlaštenim cijenama, Grad je kao dodatne   olakšice investitorima predvidio i umanjenje komunalnog doprinosa, umanjenje komunalne naknade te podmirenje troškova prenamjene zemljišta.

Kako ste apsorbirali vladinu poreznu reformu, odnosno smanjenje poreznih prihoda? Da li ste zbog toga morali odustati od nekih projekata?
Porez na dohodak, koji je najznačajniji prihod jedinice lokalne samouprave i čini oko 43 posto ukupnih prihoda proračuna, u 2015. je stupanjem na snagu poreznih reformi ostvaren u iznosu manjem za 3,4 milijuna kuna, što je za 3,7 posto manje u odnosu na 2014. S obzirom da je u Gradu Varaždinu zabilježen od 2012. nadalje trend rasta prihoda od poreza na dohodak (znači povećanje broja zaposlenih), ova porezna reforma je taj trend ne samo zaustavila, već ga je promijenila u neželjenom smjeru. Ipak, zbog rasta broja zaposlenih i u 2015., Grad Varaždin je poreznu reformu lakše podnio od nekih drugih. Veći utjecaj porezna reforma imala je na prihode od poreza na promet nekretnina koji jesmanjen sa 5,7 milijuna kuna na četiri milijuna kuna, odnosno za 30 posto. Uvođenjem mjera štednje u prvom kvartalu te racionalizacijom poslovanja poslovnu 2015. završili smo s pozitivnim rezultatom, a od značajnijih projekata nismo odustali.

Kako ste riješili problem prikupljanja otpada?
Tu javnu uslugu u Gradu Varaždinu obavlja tvrtka Čistoća, kojoj je Grad Varaždin većinski vlasnik. Komunalni otpad iz domaćinstava razvrstava se u tipizirane spremnike i vreće na mjestu nastanka po komponentama: otpadni papir, otpadna plastika, otpadno staklo, otpadni tekstil, otpadni metal i ostali miješani komunalni otpad, te se i  odvojeno prikuplja i odvozi specijalnim vozilima. U tu svrhu domaćinstva individualnog stanovanja koriste dvije posude zapremine 120 litara za selektirano odlaganje otpadnog papira i ostalog miješanog komunalnog otpada, odnosno vreće različite zapremine za odlaganje otpadne plastike, otpadnog stakla, otpadnog metala i otpadnog tekstila. Domaćinstva u stambenim zgradama koriste posude zapremine 1.100 litara i to jednu na deset domaćinstava za odlaganje ostalog miješanog komunalnog otpada, jednu na 20 domaćinstava za odlaganje otpadnog papira, jednu na 20 domaćinstava za odlaganje otpadne plastike, posude zapremine 2.000 litara za odlaganje otpadnog stakla, te vreće različite zapremine zaodlaganje otpadne plastike, otpadnog metala i otpadnog tekstila. Na području Grada Varaždina komunalni otpad se prikuplja i odvozi jedanput tjedno, sukladno prihvaćenom rasporedu odvoza. Prikupljanje komunalnog otpada obavlja se specijalnim selecto vozilima prema utvrđenom planu na način da sadržaj prikupljenog   komunalnog  otpada određuje poslove daljnjeg postupanja. Prikupljeni miješani komunalni otpad, iz kojeg su primarnom selekcijom na mjestu nastanka izdvojene sekundarne sirovine, odvozi se koncesionaru na odlaganje ili zbrinjavanje. Otpad čije se vrijednosna svojstva mogu iskoristiti prikuplja se odvojeno od ostalog neiskoristivog otpada, odvozi na obradu upogon za razvrstavanje te nakon obrade predaje prerađivačima na daljnju obradu ili oporabu. S obzirom na navedeno možemo se pohvaliti da Grad Varaždin od 2013., a naročito od 1. siječnja 2016., ima jedan od  najboljih sustav gospodarenja novonastalim otpadom u RH. 

Portal gradonačelnik.hr proglasio vas je jednim od najštedljivijih hrvatskih gradonačelnika?   
Od samog početka mandata značajno sam smanjio sredstva za reprezentacij i ostale nepotrebne troškove. Grad Varaždin je primjerice 2007. izdvajao za reprezentaciju više od 1,1 milijun kuna. Dolaskom na vlast te smo troškove prepolovili pa smo primjerice 2012. potrošili 558 tisuća kuna. Takve troškove smanjujemo i dalje iz godine u godinu, pa smo tako prošle godine potrošili  tek 325 tisuća, dakle jednu trećinu onog što se trošilo prije mog dolaska. Nekad su se kupovale boce vode u velikim količina, a danas gostima nudimo našu zdravu vodu iz vodovoda. Prije su se u protokolarne svrhe poklanjali zlatnici,a danas tek skromniji ali isto tako efektni stakleni suveniri.