Vazil Hudák, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) u posjetu je Zagrebu dvostrukom prilikom. Osim proslave 25. godišnjice Hrvatske banke za obnovu i razvitak povodom je sudjelovao na 16. Konferenciji o poticanju izvoza, EIB je s domaćom razvojnom bankom potpisao najnoviji kreditni aranžman vrijedan 250 milijuna eura za financiranje mladih do 30 godina što je prva tranša okvira vrijednog 800 milijuna eura.

Imate dvostruki razlog za posjet Zagrebu?
Da, došli smo proslaviti 25. godišnjicu HBOR-a, našeg važnog partnera. Jučer smo potpisali i 250 milijuna eura vrijedan ugovor za potporu malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj. Budući da smo banka s trostrukim A rejtingom, sredstva možemo pribaviti jeftino na svjetskim tržištima, a potom putem HBOR-a distribuirati poduzetnicima u Hrvatskoj. Za poduzetnike to znači jeftiniji novac nego u komercijalnim bankama i duža dospijeća. Ovaj instrument ugovoren je isključivo s HBOR-om, iako naravno EIB posluje i s komercijalnim bankama. U projektima koji će se financirati ovim sredstvima očekujemo privatne ulagatelje jer mi sudjelujemo s oko 50 posto u vrijednosti ukupnog projekta.

U čemu se ovaj aranžman razlikuje od ostalih koji targetiraju SME?
Ova linija cilja tvrtke koje su okrenute izvozu, što je drugi dio našeg posjeta Zagrebu – sudjelovanje na konferenciji o izvozu, kao i one koje zapošljavaju mlade do 30 godina. Želimo poticati one koji stvaraju radna mjesta u Hrvatskoj umjesto da odlaze u inozemstvo što je i dio ciljeva vaše razvojne banke koja nam je pouzdan dugogodišnji partner. S HBOR-om smo dogovorili da dio novca, koji nije specificiran egzaktno, ali neće biti manji od 50 milijuna eura, od ugovorenih 250, ide za kreditiranje tvrtki koje zapošljavaju mlade. Njima bi to trebalo pružiti dodatnu prednost kroz nižu kamatnu stopu i rokove dospijeća i tako djelovati na snižavanje stope nezaposlenosti mladih.

Kako bi mogla izgledati nova financijska perspektiva nakon što 2020. završi postojeća?
Nadam se da ćemo imati novu. Naravno, bit će drugačija s obzirom na Brexit jer Velika Britanija koja sada sudjeluje s oko 20 milijardi eura više neće biti dio 160 milijardi eura vrijednog budžeta. Budući da je manjak velik, u Bruxellesu se razmišlja da se smanje financiranja bespovratnim potporama, strukturnim investicijskim i kohezijskim fondovima te da se oni zamijene financijskim instrumentima koji se vraćaju, a tako će i EIB imati jaču poziciju. Budući da EIB nije dio europskog budžeta financiranje će ovisiti o potrebama i potražnji. Naša potpora Velikoj Britaniji je signifikantna i doseže između sedam i devet milijardi eura godišnje i to je prostor koji se sada otvara. Pitanje je hoće li se on zatvoriti povećanom potražnjom iz drugih zemalja, poput Hrvatske ili Španjolske, no u svakom slučaju je prilika za ostale članice.

U Hrvatskoj je najavljeno uvođenje eura. Što to znači iz perspektive EIB-a?
Mi radimo u zemljama koje imaju euro i onima bez njega, poput Švedske, Poljske ili Mađarske. S druge strane, mi financiramo u eurima pa ako Hrvatska postane dio eurozone vaše tvrtke neće imati tečajnog rizika što je posebno važno za male otvorene ekonomije. I u Slovačkoj, otkuda dolazim, imali smo rasprave pro i contra eura. Hrvatska je specifičan slučaj s obzirom na euriziranost i slična je Slovačkoj u smislu da kao u maloj, izvozno orijentiranoj ekonomija prema EU, euro ima puno smisla. Moje iskustvo kao ministra gospodarstva, jest da je jedan od faktora stranih ulagača prilikom odluke investicijama bio da smo dio eurozone, primjerice za proizvodnju General Land Rovera, jedne od najvećih investicija u Slovačku u kojem smo pobijedili Poljsku. Naravno, za euro morate biti spremni, no zadnja iskustva Baltičkih zemalja pokazuje da je to moguće bez efekta rasta cijena.