Bolje pregovaranje i definiranje prioriteta

Autor: Saša Paparella , 07. veljača 2017. u 22:01
Juraj Ivanković, Andrijana Anić-Antić, Sanja Bošnjak, Valter Flego, Goran Pauk i Jozo Sarač/G. S./PIXSELL

Ključni problem kod dobivanja EU sredstava nije bila komplicirana procedura. nego imovinsko-pravna pitanja i pitanje nadležnosti, kao i problem infrastrukture.

Cilj je da udio EU fondova u javnim investicijama dosegne 80 posto i da čini šest do sedam posto BDP-a, istaknuo je u svojoj uvodnoj prezentaciji Juraj Ivanković, glavni savjetnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU. Dodao je kako se u 2017. očekuje ključan napredak ugovaranja u područja kao što su gospodarenje otpadom, zaštita prirode, vodoopskrba i otpadne vode.

U nastavku je održana panel diskusija EU fondovi iz perspektive regionalne samouprave – primjeri dobre prakse. Upitan za razloge loših rezultata u korištenju eurofondova, šibensko-kninski župan Goran Pauk istaknuo je kao razlog što hrvatski pregovarači nisu dobro ispregovarali, pa je Hrvatska ostala prikraćena za niz projekata. "Da smo bili spremniji i žešći, mogli smo dobiti financijsku pomoć i za izgradnju škola, bolnica, prometnica, svega onoga što je ljudima u lokalnoj sredini važno. Na žalost, lokalna vlasti nije konzultirana od nacionalnih vlasti u onoj mjeri u kojoj je trebala biti", rekao je župan Pauk.  

 

509 projekata

vrijednih 403 milijuna eura realizirala je Istarska županija u zadnjih 16 godina

Prenormirani sustav 
Panelist Juraj Ivanković rekao je kako je "tendencija da se pokušava ponovno ispregovarati neke stvari drugačije nego što je to bilo u operativnim programima". Priznaje da je sadašnji sustav prenormiran i najavio da će od ove godine biti pojednostavljen. "Ključni problem niti dosad nije bila komplicirana procedura nego imovinsko-pravna pitanja i pitanje nadležnosti, kao i problem infrastrukture", rekao je."Europska komisija (EK) nam poručuje da moramo pokazati napredak u onome to nam je već na raspolaganju. Međutim, sada i mi možemo uvjetovati Europskoj komisiji. Odnos snaga se brzo mijenja, EK sada mora braniti kohezijsku politiku", naglasio je Ivanković. Istarski župan Valter Flego napomenuo je kako je ta županija u zadnjih 16 godina realizirala 509 projekta, ukupno vrijednih 403 milijuna eura te je retorički upitao: "Želimo li da javni sektor bude nositelj razvoja ili da ispunjava gole forme? Hoćemo li dosadne, biorokratske ili razvijene  županije"? 

Koncentrirati ljude i sredstva
"Nismo tako specifični da ne možemo kopirati tuđe prakse, sve je već izmišljeno. Moramo definirati prioritete, koncentrirati ljude i sredstva – ne možemo istovremeno gađati u više meta. Mi smo školovali ljude da znaju pisati projekte i zato smo nauspješniji u privlačenju euro sredstava. Želimo razvojni javni sektor, najradije bih zaposlio konzultanta da bude na usluzi, ali na žalost ne mogu", rekao je Flego. Jozo Sarač, ravnatelj Javne ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije (Rera), rekao je da je ta agencija problem s kadrovima riješila tako da je angažirala 12 vježbenika koji se plaćaju iz mjera zapošljavanja.

Sanja Bošnjak obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije, pohvalila se kako je županijska razvojna agencija Vidra od svog osnutka 2008. realizirala 80-ak projekata vrijedn ih 46 milijuna eura. Tijekom studijskog putovanja po sjeveru Europe, delegacija Vidre uvjerila se kakva je oraska u tim zemljama. Tako primjerice Irska razvojna agencija ima urede u skoro svakoj općini, a pregovori sa EK vode izravno tamošnje regionalne vlasti, rekla je Sanja Bošnjak.      Andrijana Anić-Antić iz Ureda za provedbu strukturnih instrumenata naglasila je važnost regionalnih agencija.

Komentirajte prvi

New Report

Close