Konferencija Žene u poduzetništvu, održana u četvrtak u okviru Poslovnog uzleta u zagrebačom Kongresnom centru Forum, okupila je niz afirmiranih poduzetnica koje su pokušale dobiti odgovor na pitanje – kako ženama omogućiti da u stvaranju karijere budu izjednačene s muškarcima? "Ženi poduzetnici koja želi biti na vrhu nema te mjere niti tog vrtića koji će joj pomoći. Vrh traži odricanje, u takvim je slučajevima iznimno teško balansirati karijeru i obiteljski život", rekla je Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta.

Tina Jakaša iz HEP opskrbe rekla je da bi "barem nedjelja trebala ostati za obitelj. Puno se vremena može dobiti boljom organizacijom. Previše se vremena gubi na neučinkoite sastanke, a barem 90 posto mailova koje dobijemo potpuno je nepotrebno". Članica Nadzornog odbora Agrokora Ljerka Puljić, dodala je: neću vam reći koliko se radi u našoj kompaniji, no mi ne možemo pričati o slobodnim vikendima". Jedna od ideja za pomoć poduzetnicama bila je otvaranje vrtića u sklopu poslovnih inkubatora, ali i okviru pojedinih tvrtki, kako bi majke bile preko dana što bliže djeci. "Nema dovoljno vrtića koji rade popodne, da ženama omoguće čuvanje djece. Na takvom projektu treba poraditi jer on rješava nekoliko problema- poslovne žene bi imale više vremena za karijeru, a mlade nezaposlene žene bi se zaposlile u vrtiću. Takav bi projekt imao socijalnu dimenziju, olakšava majčinstvo i vjerojatno bi potaknuo i pronatalitetnu politiku", rekla je Lončar.

Nisu sve sudionice prihvatile tu ideju. "Ne mogu se svi poblemi riješiti na razini društva, oni koji su jako ambiciozni moraju sami naći neko rješenje. Prilikom nedavnog boravka u SAD-u i susreta sa Hillary Clinton, jedne uspješna žena sa Wall Streeta ispričala mi je o svojim počecima. Kako bi se mogla potpuno posvetiti poslu, prvih je godina curu koja je čuvala njenu djecu plaćala i više nego što je sama zarađivala. To je shvaćala kao ulaganje u budućnost, koje joj se kasnije isplatilo", ispričala je Ljerka Puljić.  

U nastavku je postavljeno i pitanje zašto bi se djeca uopće morala vezivati samo uz majke, kad brigu o njima mogu voditi i očevi. Čula se i ideja o otvaranju poslovnih inkubatora samo za žene, što je Zdenka Lončar nazvala odičnom idejom koju će njeno ministarstvo podržati, ali je napomenula kako ne želi svaka poduzetnica biti u isključivo ženskom inkubatoru. I Ljerka Puljić je iznijela podatak prema kojem najbolje rezultate pokazuju upravo mješovite, muško- ženske ekipe. "Promjene u našem društvu su pozitivne ali idu presporo, ovim će tempom trajati narednih 80 godina. Nekoć su od nas postojale ženske kvote i zato je situacija ipak bolja nego u nekim drugim zemljama. Žene se u našem društvu stalno boje da neće ispuniti neka očekivanja. Za žene i dalje vrijede drugačiji kriteriji i s time se često suočavamo, to treba osvijestiti da smo za sve to i same odgovorne. Važno je da korake u karijeri ne shvaćaju kao žrtvu", rekla je Puljić.

Na pitanje koliko je ona doprinjela poboljšanju stuacije, kaže: "trudim se mlađim kolegicama podići samopouzdanje i učiti ih kako sagraditi self- marketing. Znalo se dogoditi da su mi sve asistentice žene".  Mirka Jozić, pročelnica gradskog ureda za gospodarstvo rada i poduzetništvo grada Zagreba je pitala zašto bi vrtići morali biti vezani samo uz žene, a ne i uz muškarce, onosno zašto majke moraju biti posvećenje djeci od očeva. "Mogli bi poraditi na ideji o novim vrtićima samo da nam država nije uzela 700 milijuna kuna iz gradskog proračuna", iskoristila je Jozić priliku za kritiku Vlade. Rekla da se ne slaže sa ženskim kvotama, te se zauzela za vrednovanje nečije sposobnosti i kompeticiju.Jozić je rekla da Grad Zagreb nema posebne programe samo za žene, te je priznala da pokazatelji o uključenosti žena zasad nisu zadovoljavajući, osim možda u sektoru obrtništva i u pokretanju vlastitog posla.

Naglasila je da se u RH žene obično zapošljavaju samo zato da bi riješile socijalni problem i smanjile rizik od siromaštva, a taj se stav nastoji promijeniti. Naglasila je i da su pokazatelji o rezultatima žena u poduzetništvu ipak sve bolji, te da se sve više žena uključuje u edukativne aktivnosti koje Grad Zagreb provodi. Jozić je iznijela jedno svoje traumatično iskustvo iz tvrtke gdje je nekoć radila- kad je otišao direktor očekivala je da će ona kao druga osoba u tvbrtci dobiti njegov posao, no umjesto toga zaključeno je da "treba naći nekog pametnog dečka".  "Nadam se da će se svijest u glavama žena početi mijenjati", rekla je Jozić te se pohvalila da je među vodećim kadrovima Grada i Zagrebačkog holdinga preko polovice žena. Napomenuto je i da su obje zamjenica gradonačelnika Milana Bandića upravo žene.

"Žene su u kriznim situacijama uvijek dobro rješenje. One su također puno hrabrije u otvaranju svog vlastitog biznisa, ili od samozapošljavanja, bolje upravljaju svojom sudbinom nego muške kolege", dodala je Ljerka Puljić.Zdenka Lončar je dodala i da postoji program za samozapošljavanje žena starijih od 50 godina, primjerice kroz obuku za branje samoniklog bilja, četverosatni posao koji im može donijeti do 520 eura mjesečno. Za kvalitetne programe postoji program poticaja, ali i krediti s kamatom od svega jedan posto. Naglasila je da su sve tri pomoćnice ministra Gordana Marasa žene, te da je samo jedan načelnik sektora muškarac, a sve ostalo su žene. Tina Jakaša iz HEP-a rekla je da se u svojoj karijeri nije sretala s neravnopravnošću spolova, iako su u upravi i NO HEP-a redom muškarci.

"Radila sam i po 20 sati dnevno. Kad dobijete priliku, želite se dokazati. Tu vas čeka puno problema, pogotovo u doba stečajeva, pri čemu žene možda imaju više empatije od muškaraca" rekla je Jakaša te naglasila da ima većih problema od muško- ženskih odnosa. "Naši su problemi prvenstveno političke naravi, jer je premalo javnih natječaja. Ipak, političke elite daju naznake da će ubuduće u HEP-u češće tražiti stručne kadrove" rekla je Jakaša te  u šali nadodala da ako se uvede kvora od 40 posto žena, "postoji opasnost da se jednom uvede kvota od 40 posto muškaraca kako bi se oni vratili na pozicije".  Tema prvog od dvaju održanih panela bila je "Treba li nam nova srategija razvoja ženskog poduzetništva?" U stvarnosti, Hrvatska već ima takvu strategiju od 2014. do 2020. Zdenka Lončar je rekla da su sve dosadašnje hrvatske vlade pokazivale kontinuitet u podršci ženskom poduzetništvu, te da je Hrvatska prva zemlja EU koja ima strategiju za to razdoblje. "Hrvatska je lider u razvoju ženskog poduzetništva – u protekom razdoblju broj žena poduzetnika se udvostručio", rekla je Lončar.  

Stanje na tržištu

Zagrepčanke loše u biznisu

Branimir Kovačić, analitičar tvtke Bisnode iznio je podatke istraživanja od nazivom Uloga žena u hrvatskom poduzetništvu, prema kojem žene sudjeluju u domaćem poduzetništvu u rasponu od 20 do 25 posto. U Zagrebu je udio žena i nešto veći, no u glavnom gradu su tvrtke koje vode žene uglavnom gubitaši. Tvrtke koje vode li su im vlasnice žene sudjeluju u hrvatskom izvozu sa 20,4 posto, odnosno sa 20 milijardi kuna, a taj udio i dalje raste.