Iako kompanije traže sve manje kredita postoje poduzetnici koji imaju dobru ideju ili projekt, a banke su ih spremne financirati. Hrvatska poštanska banka odlučuje se za projekte za koje ocijeni da mogu potaknuti oporavak gospodarstva i zapošljavanje.
Najzastupljenije djelatnosti u kreditiranju HPB-a tijekom 2012. bile su prerađivačka industrija, turizam i poljoprivreda."Na prvom mjestu važno je da dobra ideja ima zaokruženu financijsku konstrukciju, odnosno da je osigurano vlastito učešće u iznosu od minimalno 20 posto vrijednosti investicije. Potrebno je pribaviti neophodne dozvole i dokumentaciju na temelju kojih banka može analizirati isplativost projekta. Također, za sve nove projekte značajno je istražiti tržište kupaca i dobavljača", poručuju iz HPB-a. U Hypo banci najinteresantniji su projekti iz proizvodnih i izvoznih segmenata. "Ako govorimo o EU projektima koje banke financiraju u pretpristupnom razdoblju, prvenstveno pritom mislimo na IPARD projekte s područja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Za IPARD projekte je potrebno osigurati predfinanciranje i sufinanciranje jer se, za razliku od većine predpristupnih projekata, sredstva za IPARD projekte isplaćuju po završetku cjelokupne investicije.
IPARD projekata koje je financirala Hypo banka je po vrijednosti u 2012. godini bilo dvostruko više nego u 2011., dakle primjetan je izraženi trend rasta tog dijela financiranja. U 2012. godini banka je odobrila 49 milijuna kuna kredita za EU projekte (uglavnom IPARD)", objašnjavaju iz te banke. Kod donošenja odluke o odabiru projekata za financiranje EU sredstvima provedbena tijela su usredotočena na održivost projekata i usklađenost sa ciljevima natječaja/programa, dok je za banke kod donošenja odluke o financiranju EU projekta uz održivost projekta ključna i kreditna sposobnost klijenta. Iz Raiffeisen banke poručuju da se pri kreditiranju više brine o elastičnosti poslovanja klijenta na smanjene potražnje za njegovim proizvodima ili uslugama u budućnosti odnosno za vrijeme razdoblja otplate kredita. "U prethodnoj godini smanjen je broj zahtjeva za financiranjem projekata u odnosu na 2011. godinu", kažu u RBA. Ističu da projektno financiranje uobičajeno nosi značajne poslovne rizike pa oni prilikom procesa razmatranja plasmana značajan ponder stavljaju na kvalitetu projekcija financijskih planova, kao i iskustvo menadžmenta.
U sklopu Projektnog financiranja nudi se mogućnost dugoročnih i kratkoročnih plasmana.Erste banka u svoju je ponudu proizvoda za male poduzetnike uvela projekt mikrofinanciranja, u okviru kojeg financiranje najčešće koriste poduzetnici koji tek kreću u posao ili su svoj projekt već započeli, ali su im potrebna dodatna financijska sredstva za unaprjeđenje poslovanja. "Projekt mikrofinanciranja 2011. proveden je kao pilot-projekt na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a u 2012. proširen je i obuhvaća Primorsk-goransku županiju, Ličko-senjsku županiju i grad Ogulin te Bjelovarsko-bilogorsku županiju i Križevce", ističu u Erste banci. Projektom mikrofinanciranja banka uz pristup financiranju poduzetnicima osigurava i besplatnu edukaciju te mentoriranje poduzetničkog projekta. "Krediti koji se odobravaju iznose do 10.000 eura za samozapošljavanje te 15.000 eura za postojeće poslovne subjekte u kunskoj protuvrijednosti. Rok povrata kredita je do pet godina, uz mogućnost ugovaranja i počeka otplate do 12 mjeseci. Kamatna stopa za prijekte financirane u 2012. iznosi tromjesečni EURIBOR + 4 posto.
U SG Splitskoj banci kažu da nema univerzalnog pravila koje projekte banke rado financiraju, odnosno nijednu vrstu ne treba posebno isticati. "U svakome banka mora vidjeti potencijal, ozbiljnost investitora i sve ostale parametre koji određeni projekt čine kompletnim i prihvatljivim", zaključuju u SG Splitskoj banci. U prošloj godini u Prvrednoj banci intenzivirani su upiti te praćenje projekata ulaganja u izvore obnovljive energije, a bilo je i interesa za praćenje turističke branše i investicija u turizmu. Trenutačno aktivni programi u PBZ-u su poticanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva s EBRD-om te program poticanja hrvatskih izvoznika, poticanje razvoja jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS) i SME sektora s EIB-om. S EIB-om banka ima i program za poticanje energetske učinkovitosti. Nude i EU Sinergo kredite koji po povoljnijim uvjetima omogućuje kreditiranje obrtnika i poduzetnika koji zapošljavaju manje od deset djelatnika i ostvaruju godišnji prihod do 10 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu