Koje projekte banke rado financiraju? Nema univerzalnog pravila

Autor: Tin Bašić , 11. ožujak 2013. u 19:15
Postoji i mikrofinanciranje/FOTOLIA

Nema univerzalnog pravila koje projekte banke rado financiraju, ali poželjno je imati vlastito učešće od najmanje 20 posto.

Iako kompanije traže sve manje kredita postoje poduzetnici koji imaju dobru ideju ili projekt, a banke su ih spremne financirati. Hrvatska poštanska banka odlučuje se za projekte za koje ocijeni da mogu potaknuti oporavak gospodarstva i zapošljavanje.

Najzastupljenije djelatnosti u kreditiranju HPB-a tijekom 2012. bile su prerađivačka industrija, turizam i poljoprivreda."Na prvom mjestu važno je da dobra ideja ima zaokruženu financijsku konstrukciju, odnosno da je osigurano vlastito učešće u iznosu od minimalno 20 posto vrijednosti investicije. Potrebno je pribaviti neophodne dozvole i dokumentaciju na temelju kojih banka može analizirati isplativost projekta. Također, za sve nove projekte značajno je istražiti tržište kupaca i dobavljača", poručuju iz HPB-a. U Hypo banci najinteresantniji su projekti iz proizvodnih i izvoznih segmenata. "Ako govorimo o EU projektima koje banke financiraju u pretpristupnom razdoblju, prvenstveno pritom mislimo na IPARD projekte s područja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Za IPARD projekte je potrebno osigurati predfinanciranje i sufinanciranje jer se, za razliku od većine predpristupnih projekata, sredstva za IPARD projekte isplaćuju po završetku cjelokupne investicije.

IPARD projekata koje je financirala Hypo banka je po vrijednosti u 2012. godini bilo dvostruko više nego u 2011., dakle primjetan je izraženi trend rasta tog dijela financiranja. U 2012. godini banka je odobrila 49 milijuna kuna kredita za EU projekte (uglavnom IPARD)", objašnjavaju iz te banke. Kod donošenja odluke o odabiru projekata za financiranje EU sredstvima provedbena tijela su usredotočena na održivost projekata i usklađenost sa ciljevima natječaja/programa, dok je za banke kod donošenja odluke o financiranju EU projekta uz održivost projekta ključna i kreditna sposobnost klijenta. Iz Raiffeisen banke poručuju da se pri kreditiranju više brine o elastičnosti poslovanja klijenta na smanjene potražnje za njegovim proizvodima ili uslugama u budućnosti odnosno za vrijeme razdoblja otplate kredita. "U prethodnoj godini smanjen je broj zahtjeva za financiranjem projekata u odnosu na 2011. godinu", kažu u RBA. Ističu da projektno financiranje uobičajeno nosi značajne poslovne rizike pa oni prilikom procesa razmatranja plasmana značajan ponder stavljaju na kvalitetu projekcija financijskih planova, kao i iskustvo menadžmenta.

U sklopu Projektnog financiranja nudi se mogućnost dugoročnih i kratkoročnih plasmana.Erste banka u svoju je ponudu proizvoda za male poduzetnike uvela projekt mikrofinanciranja, u okviru kojeg financiranje najčešće koriste poduzetnici koji tek kreću u posao ili su svoj projekt već započeli, ali su im potrebna dodatna financijska sredstva za unaprjeđenje poslovanja. "Projekt mikrofinanciranja 2011. proveden je kao pilot-projekt na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a u 2012. proširen je i obuhvaća Primorsk-goransku županiju, Ličko-senjsku županiju i grad Ogulin te Bjelovarsko-bilogorsku županiju i Križevce", ističu u Erste banci. Projektom mikrofinanciranja banka uz pristup financiranju poduzetnicima osigurava i besplatnu edukaciju te mentoriranje poduzetničkog projekta. "Krediti koji se odobravaju iznose do 10.000 eura za samozapošljavanje te 15.000 eura za postojeće poslovne subjekte u kunskoj protuvrijednosti. Rok povrata kredita je do pet godina, uz mogućnost ugovaranja i počeka otplate do 12 mjeseci. Kamatna stopa za prijekte financirane u 2012. iznosi tromjesečni EURIBOR + 4 posto.

U SG Splitskoj banci kažu da nema univerzalnog pravila koje projekte banke rado financiraju, odnosno nijednu vrstu ne treba posebno isticati. "U svakome banka mora vidjeti potencijal, ozbiljnost investitora i sve ostale parametre koji određeni projekt čine kompletnim i prihvatljivim", zaključuju u SG Splitskoj banci. U prošloj godini u Prvrednoj banci intenzivirani su upiti te praćenje projekata ulaganja u izvore obnovljive energije, a bilo je i interesa za praćenje turističke branše i investicija u turizmu. Trenutačno aktivni programi u PBZ-u su poticanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva s EBRD-om te program poticanja hrvatskih izvoznika, poticanje razvoja jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS) i SME sektora s EIB-om. S EIB-om banka ima i program za poticanje energetske učinkovitosti. Nude i EU Sinergo kredite koji po povoljnijim uvjetima omogućuje kreditiranje obrtnika i poduzetnika koji zapošljavaju manje od deset djelatnika i ostvaruju godišnji prihod do 10 milijuna kuna.

Komentirajte prvi

New Report

Close