U četvrtak se u samom centru Zagreba na tržnici Dolac otvorilo novo prodajno mjesto svježe tjestenine Aurelia. Za osmišljavanje i uređenje angažirana je arhitektica Kora Demel Zadro, a kako bi prostor imao ostavio dojam autentičnosti korišteni su motivi narodnih nošnji Zagrebačke županije.

“Dolac je najvažniji zagrebački plac, koji uskoro obilježava 90 godina postojanja, a osim što je mjesto kupnje građana mamac je i za turiste. Vodili smo se vizijom europskih tržnica, primjerice Barcelone i vjerujem da ćemo ovim drugačijim pristupom potaknuti i druge te da će Dolac postati centar gastronomije”, istaknuo je na otvorenju njihova drugog prodajnog mjesta Zoran Šimunić, vlasnik i direktor tvrtke Naše klasje, proizvođača svježe tjestenine Aurelia.

Sve vrste i oblici
U pitanju je tvrtka koja broji 40 zaposlenika te je primarno orijentirana na proizvodnju, a osim svih vrsta i oblika tjestenine proizvode i brašno za pekarstvo. Lani su u Kupljenovu kod Zaprešiću otvorili svoj novi, treći proizvodni pogon, vrijedan oko 38 milijuna kuna.

Brend Aurelia, kaže Šimunić, prisutan je u svim trgovačkim lancima u zemlji, specijaliziranim trgovinama poput Veronika delikatesa kao i u gotovo svim hotelskim lancima i nizu restorana.

“Na sektor hotela, restorana i kafića odlazi 25 posto proizvodnje, a čak 40 posto izvozimo. Dvije trećine tržišta su nam zemlje EU u koje izvozimo najviše, te regija. Zadnje tržište koje smo otvorili je Austrija, i to prije nekih desetak dana. Poslovno i prihodovno kontinuirano rastemo od osnutka kompanije i to baš zato što idemo korak po korak i sve radimo promišljeno”, objašnjava Šimunić.

Durum kao osnova
Od direktora tvornice smo saznali kako je osnovna namirnica za Aurelia tjesteninu durum pšenica, za koju ponosno ističe da je domaća, iako je do njihove inicijative nitko u Hrvatskoj nije proizvodio.

“Prije sedam godina pokrenuli smo pilot-projekt sadnje durum pšenice s ratarima u Baranji i danas Naše klasje zadovoljava svoje potrebe upravo baranjskom durum pšenicom. Povezali smo Baranjca Josipa Šipoša sa slovačkim iskustvima, a u projekt smo uključili Darija Novoselovića s Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, koji je pratio rezultate pilot-projekta, savjetovao ih i napravio priručnik s uputama koji će slijediti i drugi koji će ući u tu proizvodnju.

Otkupljujemo nekoliko tisuća tona godišnje, a prinosi su 5-7 tona po hektaru i sijati se može dva puta godišnje, što je sjajno kada vas vremenski uvjeti iznenade. Evo, ove ćemo godine imati urod koji je posijan u veljači, no nažalost, pšenicu moramo voziti na mljevenje u Austriju jer naši mlinari nisu to spremni mljeti”, kaže Šimunić.

Asortiman je Aurelia nedavno obogatila tradicionalnim hrvatskim tjesteninama poput istarskih fuža, pljukanca i šurlica, a od poslovnih planova Šimunić najavljuje proizvodnju umaka. Baš kao i za punjenje tjestenina i tu planiraju koristiti sastojke lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.