Nezaobilazni dio svijeta digitalnih valuta čine i kontroverzne inicijalne ponude tokena (ICO) za koje se globalni financijski regulatori još ne mogu dogovoriti radi li se o inovativnom načinu prikupljanju kapitala ili običnoj prijevari posebno popularnoj među vlasnicima “prljavog novca”. ICO-i postaju sve češća alternativa tradicionalnim oblicima prikupljanja kapitala na financijskom tržištu.

Najkraće rečeno, ICO je proces dokapitalizacije u kojem kompanija – najčešće startup – izdaje tokene, odnosno svoju kriptovalutu investitorima u zamjenu za fiat valute, poput dolara i eura ili mnogo češće u zamjenu za digitalne valute poput bitcoina ili ethereuma. Svrha ICO-a može biti različita. Neki tokeni služe za kupnju proizvoda kompanije koja je pokrenula ICO, neki daju prava glasa u budućim planovima kompanije, a neki nemaju nikakva opipljiva prava.

Simpatije među bogatima

Radi se o sve popularnijem načinu financiranja, a o tome dovoljno govori podatak Token Reporta da je u dosadašnjem dijelu četvrtog tromjesečja u svijetu kroz ICO-e prikupljeno 1,38 milijardi dolara i sva je prilika da će do kraja godine premašiti 1,74 milijardi dolara prikupljenih u trećem tromjesečju.

Tijekom ove godine ukupno su tvrtke putem ICO-a prikupile 3,67 milijardi dolara, a u svijetu je trenutno više od 1000 kriptovaluta. Za primjetiti je kako skok broja ICO-a korelira s strelovitim usponom cijene najrazvikanijih kriptovaluta bitcoina i ethereuma. Da stvar postane i pomalo bizarna, ICO-i svoje simpatizere imaju i u svijetu “bogatih i slavnih”.

Tako su prikupljanje novca na ovaj način javno podržala starleta i bogata nasljednica Paris Hilton, zatim filmska zvijezda Jamie Foxx te boksač Floyd Mayweather. Kako sada stvari stoje, svijet se po pitanju stava prema ICO-ima podijeli u tri skupine – neprijatelji, prijatelji i skeptici. U prvoj su skupine države koje su zabranile takve aktivnosti, a tu ulaze Kina, Južna Koreja i Vijetnam.

U rujnu je južnokorejska Komisija za financijske usluge naredila zabranu početnih ponuda novih digitalnih valuta uz obrazloženje da “kriptovalute nisu novac niti valuta niti financijski proizvodi”. Inače, Južna Koreja prometnula se u centar trgovanja kriptovalutama i na tu zemlju danas otpada 20 posto svjetskih transakcija bitcoinom. To je deset puta više od udjela Južne Koreje u svjetskom gospodarstvu. Početkom rujna i kineski su regulatori zabranili ICO-e. U drugoj su skupini države koje blagonaklono gledaju na takav način financiranja.

Slučajno ili ne, riječ je redom o “poreznim oazama”, crnim ovcama globalnog financijskog sustava. U toj su skupini Gibraltar, Kajmansko otočje, Mauricius i otok Man. Tako će u siječnju 2018. godine u Gibraltaru stupiti na snagu nova regulativa koja će zakonski dopustiti ICO-e.

U trećoj su skupini država koje sumnjičavo gledaju na ICO-e, a radi se o SAD-u, Velikoj Britaniji, Eurpskoj uniji, Kanadi i Australiji.

Predstavnici te skupine posljednjih su mjeseci odaslali nekoliko upozorenja u vezi ICO-a.

Tako je Jay Clayton, predsjednik američkog financijskog regulatora – Komisije za burze i vrijednosnice (SEC) – izjavio 11. prosinca kako se tokeni izdani tijekom ICO-a investitorima trebaju smatrati vrijednosnicama koje se moraju registrirati kod SEC-a. “Svaka aktivnost koja uključuje ponudu vrijednosnica mora biti popraćena s procedurom koju zahtijevaju zakoni o tržištu kapitala”, kazao je Clayton. “Investitori trebaju shvatiti kako do sada nijedan ICO nije registriran kod SEC-a”, dodao je šef američkog regulatora. SEC se tako pridružio upozorenju koje je u studenom izdalo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) koja također tvrdi kako su ICO-i izvan regulatornog okvira čega investitori moraju biti svjesni.

Zanimljiv je švicarski pristup. Iako su tvrtke sa sjedištem u Švicarskoj tijekom ove godine izdale tokena za 600 milijuna dolara, a kanton Zug dobio je naziv “doline kriptovaluta”, tamošnji financijski regulator Finma istražuje cijeli niz ICO-a te je zaprijetio da će kazneno progoniti tvrtke koje su zaobišle zakone o tržištu kapitala i sprečavanju pranja novca.

Postali dio regulative

S druge strane, neke zemlje poput Kanade i Australije, prepoznale su da određeni potencijal kod ICO-a postoji, pa rade na njihovoj regulativi.

Unatoč skepsi dijela financijske javnosti u razvijenim državama, zagovornici ovakvog načina financiranja koji zaobilazi investicijske banke, brokere, tradicionalne burze dionica, regulatore i općenito cijeli “stari” financijski sustav smatraju da će u bliskoj budućnosti ICO-i još više buknuti.

Razlog je predviđanje da će se za ICO-e odlučiti i velike, etablirane kompanije koje će prikupljati znatno veće iznose, i do 500 milijuna dolara, izjavio je za CNBC Julian Hosp, suosnivač i predsjednik singapurskog startupa TenX. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, smatra kako je razvoj tradicionalnog financijskog sustava kakav danas poznajemo bio prilično dug i na neki način temeljit, uz “prirodan” razvoj pratećeg regulatornog okvira.

“Priroda je financijskih tržišta da, u konačnici, teže većoj transparentnosti i posljedično manjoj volatilnosti, a to nije slučaj kod ICO-a, barem u ovom trenutku”, navodi Gažić.

“Financijska industrija i same kompanije svakako moraju prepoznavati nove trendove, pratiti ih i hvatati korak s njima, ali ovoga časa nije izgledno da bi se u skoroj budućnosti veće etablirane kompanije odlučile na takvo financiranje. Ovakva nova, alternativna infrastruktura, vjerojatno će imati određeno mjesto u financijskom sustavu, ali ovoga trenutka teško je reći kakvo”, dodala je Gažić. Podsjetimo, Zagrebačka je burza s estonskim startupom Funderbeamom osnovala platformu za financiranje startupa koja se temelji na blockchain tehnologiji.

No, Funderbeam koristi blockchain samo kao tehnologiju, a ne kao sredstvo plaćanja ili neku vrstu imovine, pojašnjava Ivana Gažić.

“U odabiru kompanija koristi vrlo konzervativan pristup, a tu je institut vodećeg investitora koji svojim ugledom i ulaganjem iskazuje povjerenje u investiciju.

Osim toga, kompanije koje prikupljaju kapital putem Funderbeama imaju obvezu barem tromjesečnog izvještavanja.

Proces odabira kompanije, vodećeg investitora, definiranje uvjeta sindikata podložno je analizi Funderbeamovih stručnjaka i svaki korak je pomno promišljen kako bi se uobičajeni rizici ulaganja u startupove i mala poduzeća sveli na najmanju moguću mjeru”, tvrdi čelnica Zagrebačke burze.

Četiri kampanje

Od prve kampanje u veljači ove godine za solinsku tvrtku Include, do ove posljednje, četvrte po redu za pivnicu Medvedgrad koja je u finalnoj fazi, putem Funderbeama prikupljeno je oko dva milijuna eura svježeg kapitala.

“Prve četiri provedene kampanje probudile su veliki interes među kompanijama za ovaj vid financiranja te nam se nove kompanije stalno javljaju.

Za iduću godinu planiramo kampanje i u nekim državama u okruženju. Osobito nam je drago što nam se javlja sve više potencijalnih vodećih investitora, koji su ključni za uspješno provođenje kampanje”, izjavila je Gažić.