Građanima koji u idućoj godini uplate 5.000 kuna stambene štednje država će dati 15 kuna odnosno 1,99 eura poticaja, proizlazi iz prijedloga odluke o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini koji je Ministarstvo financija u srijedu uputilo u javnu raspravu.

Božić u Fero-Termu

Nagrađuju sve svoje zaposlenike božićnicom od 5.000 kuna, a najbolje djelatnike iznosom do 100.000 kuna

Prema tom prijedlogu, koji je u javnoj raspravi do 21. prosinca, postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini iznosi 0,3 posto. Tako maksimalan iznos poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u idućoj godini za uplatu stambene štednje od 5.000 kuna iznosi 15 kuna.

To je pet kuna manje od maksimalnog iznosa poticajnih državnih sredstava koji se za uplatu stambene štednje može dobiti u ovoj godini. Naime, za 2022. godinu postotak državnih poticajnih sredstava iznosi 0,4 posto, pa se za iznos uplate od 5.000 kuna može dobiti najviše 20 kuna.

Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine.

Inače, temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Naime, 2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.

Od uvođenja te formule iznos državnih poticaja za stambenu štednju, s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu je padao, da bi zadnjih par godina stagnirao na niskim razinama.

Tako će državna poticajna sredstva za iduću godinu iznositi već spomenutih 0,3 posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna iznosi 15 kuna, dok je to za ovu godinu 0,4 posto ili 20 kuna.

Usporedbe radi, u 2021. poticaj je iznosio 0,3 posto ili najviše 15 kuna, u 2020. 0,7 posto ili najviše 35 kuna, a za 2019. iznosio je 1,2 posto odnosno 60 kuna.

Za uplatu stambene štednje u 2018. stambeni štediša dobivao je poticaj od 1,8 posto što je bio maksimalni iznos od 90 kuna, a za 2017. iznosio je 3,3 posto odnosno 165 kuna. Za uplatu stambene štednje u 2016. štediša je od države dobio poticaj od 4,1 posto ili maksimalni iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto, pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao – na početku je iznosio najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna, U 2014. poticaji su bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.