Koliko će se jedinica lokalne samouprave stići pripremiti za uvođenje poreza na nekretnine, s obzirom na to da moraju sačiniti dodatne baze podataka, tek je jedna od nepoznanica koja prati novi porez.

Druga je vezana uz već određeni početak primjene od 1. siječnja 2018., aktualno je pitanje odgode za šest mjeseci ili godinu dana. Nakon velike bure koji taj porez izaziva, i premijer Plenković jučer je na Vladi najavio dodatna pojašnjenja, pa i mogućnost zakonske intervencije ako se pokaže potrebnim. Stanje četiri mjeseca prije predviđenog roka u znaku je velikog broja pitanja, što po novome prate najave organiziranja više panela gdje će predstavnici Ministarstva financija pojasniti primjenu novog poreza.

Poznato je, međutim, da će zamijeniti tri nameta – komunalnu naknadu, spomeničku rentu i porez na vikendice, s time da ne mali broj stručnjaka ocjenjuju da će to biti porez u pravom smislu jer neće biti namjenski prihod, dajući sve više mogućnosti JLS-ima da određuju njegovu razinu. Kod tako velike promjene koju on predstavlja u hrvatskom poreznom sustavu prve i zanimljive simulacije dolaze iz Mazarsa. Rađene su uz pretpostavke kao što je, primjerice, stanje bodova za trenutnu komunalnu naknadu u Zagrebu u prvoj zoni za nekretninu za trajno stanovanje te za poslovni prostor. 

Velike razlike
I dok se kod stambene nekretnine pokazuje da iznos poreza varira ovisno o koeficijentu dobi nekretnine između 960 i 1440 kuna, a komunalna naknada iznosi 1200 kn, kod poslovnih prostora porez može itekako značajno odstupati. S obzirom na visinu koeficijenta namjene kojeg, kao i znatni broj parametara unutar velikog raspona zadanog zakonom određuje predstavničko tijelo JLS-a, to može biti i više od 100.000 kuna.

Pokazuje se to na primjeru zemljišta s poslovnim prostorom u Zagrebu, izgrađenim 2002., od 1000m2 koji služi za prodaju automobila, a prikladan je za uporabu. Zakonom je propisano da se godišnji iznos poreza po m2 obračunske površine nekretnine utvrđuje množenjem vrijednosti boda koju utvrđuje JLS te koeficijenata zone, namjene, stanja i dobi. Pritom je za nekretninu za trajno stanovanje zakonski određen koeficijent namjene 1, dok za prostor koji služi za iznajmljivanje stanova, soba i postelja ne smije biti manji od 1 niti veći od 6.

U tom slučaju plaćali bi porez na dohodak od imovine – čini ga najamnina umanjena trenutačno za 30% priznatog paušalnog troška, te isto i porez na nekretnine, jer jedno drugo ne isključuje. Umjesto komunalne naknade plaćat će porez na nekretnine, ali ako on bude veći od iznosa komunalne naknade ta će razlika iznajmljivačima ići na teret dohotka, što znači,  smatraju naši sugovornici – efektivno više plaćenog poreza. 

Moć lokalcima
Činjenicu da je zakonom JLS-ima dana sloboda u određivanju koeficijenata u Mazarsu tumače pozitivno jer se "pruža mogućnost da korištenje nekretnine određene namjene stimuliraju, dok se za one druge namjene destimulira". Pitanje br. 1 tiče se politika lokalnih vlasti te slijede li promjene od izbora do izbora, kao i hoće li subjekti iz iste branše koji rade u susjedstvu imati velike razlike u novoj poreznoj  obvezi.