U sastavu Confide SEE, međunarodne savjetodavne, konzultantske i revizorske tvrtke s mrežom ureda u Austriji te u Jugoistočnoj Europi, ubrzano se razvija hrvatski portfelj kroz poslovanje zagrebačkog ureda.

Za Confidu Hrvatska zadužen je direktor Frane Garma koji je prethodno na funkciji menadžera u reviziji i menadžera za računovodstveno-savjetodavne usluge 12 godina proveo u najvećim svjetskim konzultantskim kućama. U razgovoru za Poslovni dnevnik Garma iznosi da tržište revizijskih i računovodstvenih usluga u Hrvatskoj prolazi kroz konsolidaciju tako da se očekuju nova preuzimanja manjih računovodstvenih i revizorskih tvrtki, kao i nastavak trenda outsorsinga računovodstvenih poslova.

Velika je to prilika za sve aktere na tržištu, smatra Garma te poručuje: “Bit će uspješnih i manje uspješnih priča, no kad tržište raste i strane kompanije usmjerit će svoju pozornost na hrvatsko tržište. Kroz otvaranje podružnica, naime, dio njih će se htjeti jače pozicionirati u RH gdje postoje, poznato je, kvalitetni i stručni računovodstveni djelatnici. Atraktivni smo!”

Confida Zagreb u području konzaltinga savjetuje klijente iz svih područja poslovanja i svih razvojnih faza – od tvrtki koje tek počinju uspostavljati poslovanje do onih koje rapidno rastu te trebaju sofisticiranije financijske modele, među ostalim i zbog aktivnosti austrijskih investitora naročito izraženih na tržištu nekretina u Hrvatskoj. Tako je Confida na putu da se profilira u tržišnog lidera u pružanju usluga poreznog savjetovanja za nekretninske transakcije stranih državljana.

Hrvatska Confida, u očitoj je ekspanziji: računovodstveni servis bilježi najveće stope rasta u protekle dvije godine, no u širokoj lepezi usluga bitnije ne zaostaju ni novi proizvodi na tržištu revizije koji su prepoznati. Koje ste ciljeve postavili i jesu li ostvareni?

U proteklom razdoblju Confida je značajno rasla, a rezultat toga je veća paleta proizvoda i posljedično veći broj klijenata. Mogu reći da je vlasnik u otvorenoj komunikaciji od samog početka iskazao veliku otvorenost prema novim idejama. Cilj koji smo zajednički postavili – 10% rasta godišnje – višestruko je premašen. Prvu godinu smo završili s više od 30% rasta ukupnih prihoda, s tim da je najveći dio proizašao iz računovodstava i poreznog savjetovanja. Istodobno raste poslovanje iz revizijskog dijela kroz tvrtku Confida Revizija u sklopu novih proizvoda koje nudimo. Sve u svemu, tržište jako dobro reagira.

Bliži se 30. rujna kao rok za odabir revizorskog društva; na što obveznici trebaju paziti?

Trenutno postoji oko 4000 kompanija koje su obveznici revizije, a pored njih reviziju radi još određen broj kompanija koje nisu obveznici, tako da tržište raste oko 10% godišnje. Ove godine, a temeljem rezultata za 2021., oko 400 novih kompanija su postale obveznici, uz još oko 100 neprofitnih organizacija. Međutim, susrećemo se s problemom zbog pravila vezanih za održavanje licenci ovlaštenih revizora nakon tri godine prema Zakonu o reviziji koji nalaže to kao kriterij u vidu 120 bodova. Ministarstvo financija je u postupku ‘češljanja’ svih ovlaštenih revizora.

Veliki broj kolega je izgubio licencu doslovno zbog jednog ili dva boda, iako je bilo onih kojima je manjkalo i po 100 bodova, koji su sami odustali. Dodatno je problem složeniji zato što Ministarstvo financija nije odredilo datum do kojeg će donijeti svoja rješenja o zadovoljavanju kriterija ili gubitku licence.

Što to točno znači?

Od oko 900 ovlaštenih revizora njih oko 250 već je izgubilo licencu, a imaju odgovornost prema klijentu temeljem ugovora. No, nema tko potpisati reviziju. To znači da su određeni ovlašteni revizori tokom prve polovice godine izgubili licencu pa je to dovelo do situacije da su završene određene revizije koje nema tko propisati. Drugim revizorima podaci još nisu obrađeni, a moguće provjere će se za sve revizore obaviti do kraja godine. S provedbom zakona se krenulo dosta drastično, no on nije bio kompletiran u smislu pravne sigurnosti. Nije riješeno što u situaciji kad revizor izgubi licencu, a proveo je reviziju, odnosno tko će je potpisati.

Tako će se veliki broj malih revizora naći u problemu. Inače, revizorska struka nije toliko atraktivna kao kad sam započinjao karijeru. Bazen ljudi koji su zainteresirani za reviziju je jako mali, a na to je, unazad zadnjih 10 godina, utjecao značajan pad cijena usluga revizije. Velike kuće, spuštanjem cijena ‘pucale’ su si u ‘noge’. S druge strane, sve su veći zahtjevi revizije. Ogroman je pritisak na revizore da se sve kvalitetno napravi i dokumentira, a velik dio našeg posla klijent ne može sagledati.

Na čemu zasnivate rast revizije i koliko iznosi?

U 2023. planiramo rast između 15% i 20% i iz strateških razloga fokusiramo se na male i srednje poduzetnike. Tu je Confida puno brža i fleksibilnija u odnosu na velike revizorske kuće kojima su takvi klijenti manje interesantni, isto kao i novi obveznici revizije. Njima se, u praksi, potvrđuje velika korist od revizije. Bilancu treba pokazati takvom kakva jest.

Vlasnici tako mogu doći do informacija kako se neke stvari krivo rade i to može dovesti i do smjene uprava. Postoji cijeli niz rizika, npr. pogrešno iskazivanje prihoda kao i iskazivanje imovine puno većom od njezine stvarne vrijednosti, uključujući i potraživanja koja se nikad neće naplatiti. S druge strane, pomaže se onom menadžmentu koji, iako svjestan nekih nepravilnosti, ne može dobiti ‘zeleno svjetlo’ od vlasnika da se bilanca ‘počisti’ sve dok revizor to ne kaže. Također, dosta se menadžera ocjenjuje kroz rast prihoda profitabilnosti na kraju godine, a ako se dio troškova sakrije u imovinu to će utjecati na bolji rezultat.

Jeste li zadovoljni s timom te je li s obzirom na širenje poslovanja u planu daljnje osnaživanje?

Zadovoljan sam, ali pojačavat ćemo porezni i revizorski tim, kao i računovodstveni servis. Prema našim projekcijama, po broju članova tima rast ćemo po stopama od 20% u narednim godinama.

Hrvatsko tržište je vrlo aktivno pa kako nam se povećava broj upita, taj dio rasta ostvarujemo s novim ljudima i pritom povećamo plaće, čak nekoliko puta u proteklom razdoblju. Marža nam stoga ne raste tako puno jer posve razumljivo, kako raste prihod, tako rastu i troškovi, a u našoj industriji praktički najveći trošak su ljudi, inače najvažniji resurs.

Porezno savjetovanje, međutim, je područje usluga koje nam jako pozitivno utječe na prihode. To je na valu sve većeg broja klijenata računovodstvenog servisa na osnovu čega registriramo sve veći broj novih upita iz područja poreza. Izvorište je dodatno i u stalnim promjenama zakonske regulative.

Koliki je danas značaj hrvatskog ureda u razgranatoj mreži Confide?

Govorimo već o velikom značaju, ali i tome da će biti još veći slijedom činjenice velikog broja Austrijanaca kojima Hrvatska postaje sve atraktivnija ulagačka meta.

I to u širokom rasponu od malih do srednjih i velikih ulaganja, odnosno od ulagača koji na računu raspolažu s 200.000 eura te za svoj mirovinski plan kupuju nekretnine u Hrvatskoj pa do ulaganja u veće tvrtke, u pravilu proizvodne koje zapošljavaju. Što se nekretninskog biznisa tiče, Austrijanci su u velikom broju osnivači tvrtki u Hrvatskoj kroz koje kupuju atraktivne nekretnine o čijim specifičnostima, pak, ovisi i porezni tretman PDV-a, dakle mogućnost umanjenja za 25%.

Ukupno gledano, cijela mreža Confide jako raste što je posljedica većeg tržišta konzaltinga u vrijeme covid-krize. Rast austrijskog tržišta zabilježen je zbog značajnih potpora države poduzetnicima koji su pritom morali zadovoljiti razne kriterije, tako da je to snažno utjecalo na volumen konzultantskih usluga.

Koje će nove usluge u Hrvatskoj biti ključne za širenje poslovanja?

Što se revizije tiče, glavinu naših novih proizvoda čine revizija EU projekta i revizija neprofitnih organizacija, kao i sve veći broj pregleda ekonomskih kretanja, a iste će rasti. Iskoračili smo na tržište usluga dubinskog snimanja i zbog velikog broja spajanja i preuzimanja smatramo da će nam i taj segment jačati.

Međutim, za sad najveći rast ostvaruje računovodstveni servis – isto očekujemo na visokim razinama u narednom razdoblju, primarno zbog velikog interesa austrijskih poduzetnika za otvaranje tvrtki u Hrvatskoj. Ulaganja, a naročito kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj ostaje u fokusu austrijskih ulagača. Naime, ulazak Hrvatske u Schengen dodatno će povećati rast cijena nekretnina generalno u Hrvatskoj, iako najviše na obali i u Zagrebu, no to će i dalje biti isplativa ulaganja sa stajališta mirovinske štednje brojnih Austrijanaca. Istodobno, iz Austrije dolazi sve više ulaganja u proizvodne djelatnosti u Hrvatskoj.

Nema djelatnosti u kojoj se ne vide te aktivnosti – od građevinarstva, šumarstva, kamenoloma do predstavništva trgovaca. Veći broj njih se registrira kao EU poslodavac, što znači da Hrvati ovdje rade za austrijske, ali i za njemačke i švicarske tvrtke kao stranog poslodavca. Ne ostvaruju benefite tamošnje mirovine, a ovdje primaju plaću i plaćaju doprinose. Za Confidu je taj dio tržišta računovodstvenih usluga u značajnom porastu.

Što su ključna pitanja u području poreznog savjetovanja?

Najviše je onih vezanih za PDV kod stjecanja nekretnina. Zbog velikog interesa nastojimo se etablirati kao lider u poreznom području pri stjecanju nekretnina stranih kupaca. Međutim, s obzirom na veliki broj internacionalnih poduzetnika, raste i tržište transfernih cijena. Može se reći da sama Poreza uprava svojom pojačanom aktivnošću na to prisiljava tvrtke koje se na transferne cijene još uvijek nisu fokusirale. Pored toga, susrećemo se s rastućim tržištem zapošljavanja stranih radnika uslijed hrvatske pravne regulative s kojom naši klijenti nisu upoznati.

Prisutne neizvjesnosti, makroekonomske i geopolitičke, spuštaju prognoze za 2023., a prvi put nakon više od 10 godina govori se o recesiji. Što se vama čini?

Zbog niza faktora i volatilnosti tržišta teško je prognozirati, međutim, ako krene recesija Hrvatska će je dočekati puno otpornija nego zadnji put. Građevinska industrija ne može stati – sve veće projekte dobivaju strane kompanije, a ne vidim da bi netko do naših preostalih velikih građevinara mogao propasti. Prerađivačku industriju će gurati nestašica hrane, a značajno će rasti poslovanje luka – Ploča i Rijeke, s porastom obujma pretovara tereta, zatim logistika, skladištenje itd. Banke su već više puta prošle kroz stres testove.

One tvrtke koje propadnu jednostavno će progutat veći igrači. Usto, zbog krize energenata, proizvodnja koja se s Dalekog istoka vraća u Europu, organizirat će se na novim lokacijama. Umjesto u Njemačkoj, dio komponenti za potrebe proizvodnje njemačkih tvrtki, naročito ako ih pritisne kriza energenata, radit će drugdje u EU pa i u Hrvatskoj po modelu uspješnog ulaganja FACC-a u novu hrvatsku tvornicu za proizvodnju komponenata za svjetsku avioindustriju.

Ulazak u eurozonu nam također konvenira po nizu parametara, ali po udžbenicima to je u najlošijem trenutku jer će zbog dvoznamenkaste inflacije cijene pri prijelazu na euro ostati zacementirane.

Što u takvim uvjetima savjetujete poduzetnicima i na planu ulaganja?

I dalje očekujem dosta investicija jer velik broj poduzetnika računa na EU fondove, no potrebno je ubrzati raspisivanje natječaja. Cijene materijala na burzama se ispuhuju, a pada i cijena nafte. Bez obzira na situaciju s energentima, savjetujem da je bolje u krizi ulagati i tako biti spreman, kad se otvori novi ciklus, za rast.

Međutim, nije lako: jako je teško dobiti kredit jer određena kalkulacija za neki projekt, dok prođe sve odbore, više ne odgovara tržišnoj cijeni. Ipak, još uvijek je novac jeftin, kamata je niža od inflacije pa tko ima dobar plan, ne treba čekati, nego ga nastojati realizirati.

Za investicije je puno veći problem dobivanje dozvola i nedostatak radne snage u vidu građevinskih tvrtki koje to mogu odraditi. To najviše i koči poduzetnike. U zadnjih par tjedana vidimo određeni pad cijena na robnim burzama metala, drva pa i žitarica, ali još je prerano iz toga donositi neke zaključke.

S obzirom na EU izvore, dakle, ne očekujete povratak nelikvidnost?

Zadnja financijska kriza u RH dogodila bi se i bez svjetske krize 2008. jer je bilo stvoreno društvo neplatiša. Još uvijek država generira neplaćanja, i stoga prostora za napredak ima, ali najveći problem za rast Hrvatske vezan je uz sudstvo i to zbog pravne nesigurnosti koja ugrožava poslovanje.

Usto, ono što moramo žurno promijeniti tiče se javne nabave: naime, dugotrajni postupci i žalbe ugrožavaju projekte, i to su milijarde koje nedostaju u hrvatskom gospodarstvu jer su zarobljene u procesima koji proizlaze iz javne nabave.