Ulazak u eurozonu i Schengen adut za ulagače u nekretnine u Hrvatskoj

Autor: Domagoj Puljizović , 29. veljača 2024. u 07:00
Direktorica Colliersa Vedrana Likan /Luka Stanzl/PIXSELL

Domaće tržište izuzetak je od okruženja koje bilježi pad investicija.

Dizanje kreditnog rejtinga, ulazak u eurozonu i prostor Schengena učinili su Hrvatsku dodatno primamljivom ulagačima u nekretnine koja je izuzetak među zemljama u okruženju koje bilježe investicijski pad.

Moglo se to čuti na dvodnevnoj RE:D konferenciji (Real Estate: Development) u organizaciji HESA Groupe o ulaganjima u nekretninski sektor. Konferencija je okupila više od 60 predavača iz Hrvatske i inozemstva te više od 300 ključnih osoba s regionalnog tržišta kako bi raspravili o globalnim trendovima.

Kišobran eura
“Dizanje kreditnog rejtinga izuzetno je potaknulo ulagače za koje smo prije sedam, osam godina govorili da ih nećemo vidjeti u Hrvatskoj. Oni su došli i žele uložiti. Naravno da Hrvatska ne pruža portfelje i količinski ono što oni ulažu na zapadnim tržištima, ali oni ju definitivno vide kao dio njihovog portfelja i vrlo stablilo tržište.

Zbog eurozone i podizanja kreditnog rejtinga dobili smo kišobran iznad tržišta nekretnina u odnosu na Madžarsku, Češku ili Poljsku”, rekao je Predrag Tutić iz Cushman & Wakefield CBS Internationala. Inflacija postepeno slabi, a Europska središnja banka ove će godine započeti snižavati kamatne stope u srednjem roku, rekao je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike govoreći o makroekonomskim prilikama.

Pola milijarde eura u nekretnine

Prošlu godinu obilježio je značajan rast investicijskog obujma od 500 milijuna eura, stotinjak milijuna eura više nego 2022.

“Ne očekujem značajan rast kamatnih stopa na kredite. Kratkoročnih oscilacija može biti, ali u srednjem roku ne očekujem rast”, rekao je Šonje. Dodaje da je u ovom trenutku smjer europskog gospodarstva teško prognozirati. “Lagani, anemični oporavak Njemačke pa i cijele Europe mogao bi se početi događati nakon malog minusa u prošloj godini”, kazao je.

Smatra da osobna potrošnja i državne investicije imaju dovoljnu snagu gurati rast, no glavno pitanje je što će biti s privatnim ulaganjima. “Tu nismo dobri. Bijela knjiga Udruženja stranih ulagača govori što u Hrvatskoj treba napraviti da bi privatne investicije jače potegnule prema gore. Trenutna stagnacija i korekcija cijene nekretnina je tu i trajat će neko vrijeme, ali ne očekujem nikakvu dramu”, zaključio je.

Kontra trendova
Protekle dvije godine obilježilo je novo geopolitičko i geoekonomsko preslagivanje u kojem i Hrvatska donosi bitne političke odluke koje se reflektiraju na sve segmente biznisa, rekla je direktorica Colliersa Vedrana Likan. Na globalnoj razini, kao i kod nas, problem je procijep između očekivanja prodavatelja i ulagača.

“Rizici su veliki, troškovi financiranja rastu, iako je u Hrvatskoj to nešto manje jer nije bilo naglog rasta kamata. Prinosi imaju svoj trend u kontekstu investicijskih prilika – povećanje cijene novca i snažna inflacija svakako guraju pažnju investitora na druge vidove financijskih instrumenata, što možemo vidjeti i kod nas”, istaknula je.

Volimo se uspoređivati s tržištima poput Slovačke, Češke, Poljske i Madžarske podsjetila je Likan pa naglasila da sve zemlje u okruženju bilježe značajan pad u investicijskom volumenu. “U godinu dana, Poljska ima 68 posto pada. Ako gledamo čitavu regiju, govorimo o 59 posto pada u prva tri kvartala 2023. u odnosu 2022. Taj pad dogodio se u segmentu poslovnih prostora, logistike, ‘retaila’ i ostalih nekretninskih proizvoda”, objasnila je.

Prednost Hrvatske je ulazak u Schengen i eurozonu što ju je, u investicijskom smislu, odvojilo od trendova u svijetu, pa i od Centralne i Istočne Europe. “Bankarski sektor nikad nije bio zdraviji i likvidniji. Zaduživanje za strane investitore postalo je puno povoljnije negoli u njihovim domicilnim bankama. Bitno je naglasiti i da smo izašli iz ere loših kredita. Sve bitne rejting agencije stavljaju nas na investicijsku kartu i time daju dodatan poticaj ulagačima da prouče i sagledaju prilike u Hrvatskoj.

Prošlu godinu obilježio je značajan rast investicijskog obujma. “Završili smo godinu s 500 milijuna eura investicija, a ako govorimo o 2022. tada je bilo 400 milijuna. Velik dio realiziran je kroz segmente turizma, ali i vrlo aktivnim domaćim kapitalom. Iako je turizam velika grana BDP-a, a i to će i ostati, nakon pandemije naše gospodarstvo se diverzificiralo zbog čega dolazimo do zdravijeg ekonomskog okruženja”, zaključila je Likan.

Komentirajte prvi

New Report

Close