Investicijsku klimu u Hrvatskoj kritičari obično ilustriraju slabostima u privlačenju izravnih stranih ulaganja. Pritom se ponajprije cilja na njihovu strukturu, odnosno (pre)malo investitora kojima je Hrvatska zanimljiva i za proizvodne investicije, mimo sektora poput financija, trgovine ili telekoma. U drugom tromjesečju ove godine slika je bila ponešto drukčija.

Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja u tri proljetna mjeseca premašio je 800 milijuna eura. Osim što je u odnosu na lanjski drugi kvartal udvostručen, to je povećanje ponajprije rezultat novih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, ističu analitičari Hrvatske narodne banke u novom komentaru platne bilance, inozemnog duga i međunarodnih ulaganja. K tome, nova vlasnička ulaganja najviše su ostvarena u automobilskoj industriji. Iako se u komentarima statistike HNB-a ne adresiraju konkretne investicije, iz dostupnih informacija jasno je da se to odnosi na Rimac Grupu. Ona je upravo u to vrijeme (početkom lipnja) zaključila prikupljanje pola milijarde eura kojima su je poduprli fond rizičnog kapitala SoftBank Vision Fund 2 japanske investicijske grupacije, investicijska kompanija Goldman Sachs Asset Management, kao i postojeći strani dioničari (Porsche, Investindustrial).

Uz automobilsku industriju, najviše novih vlasničkih ulaganja ostvareno je u sektoru nekretnina. On je u kontekstu vlasničkih ulaganja podcrtan i u komentaru za prvi kvartal, ali tada su veći dio od ukupno milijardu eura neto priljeva izravnih inoulaganja odnosio na zadržane dobiti uslijed boljih rezultata banaka i tvrtki u stranom vlasništvu. Prema podacima dobivenim od HNB-a, nerezidenti su nakon 222 milijuna eura vlasničkih ulaganja u hrvatske nekretnine u prvom tromjesečju u drugome “odradili” gotovo 252 milijuna.

U usporedbi s istim kvartalom lani to je povećanje za oko 28% ili 55 milijuna eura.

Do sredine godine, dakle, realizirano je oko 474 milijuna eura, a naspram 284 milijuna eura iz prvih šest mjeseci 2021. to je porast za čak dvije trećine (66,7%). Usporede li se te brojke s polugodišnjim ostvarenjem 2019. ta su ulaganja uvećana 3,5 puta, a sredinom ove godine za 70 posto je premašen i cjelogodišnji “skor” predpandemijske godine.

Druga strana medalje

HNB, inače, već gotovo desetljeće i pol u okviru izravnih inozemnih ulaganja prati i te transakcije, a u istraživanju o kupoprodaji nekretnina od strane nerezidenata oslanja se na podatke javnih bilježnika koji u svojem redovitom poslovanju imaju uvid u takve transakcije.

No, toliki doprinos stranih kupovina nekretnina ukupnim inozemnih izravnim ulaganjima mnoge baš i ne veseli. To posebice vrijedi za one kojima (stambene) nekretnine postaju sve manje priuštive. Akteri tržišta nekretnina često ističu kako je upravo potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj jedan od važnih razloga zašto rast cijena ne posustaje, mada je on dijelom i posljedica poskupljenja građevinskog marerijala, rada, zemljišta, kao i državnog programa subvencioniranja stambenih kredita. Cijene će, kažu, održavati visoka potražnja, pogotovo stranaca. Na to poticajno djeluje i kombinacija visoke inflacije i nominalno nultih (realno negativnih) kamata na novac u bankama.

Usto, računa se da inozemnoj potražnji u prilog ide i skori ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, što su u više navrata isticali i iz središnje banke.

“To će dodatno olakšati kupnju nekretnina strancima koji već sada čine 30 posto kupaca nekretnina na hrvatskoj obali”, komentirao je nedavno i Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta. Posljednjih godina to su, kaže, primarno kupci iz Njemačke, Austrije i Slovenije, a potom i Mađarske, Češke, Poljske, Slovačke, BiH.

Kretanja priljeva vlasničkih ulaganja nerezidenata u nekretnine u prva dva kvartala svakako su na tragu znatno većeg iznosa od lani zabilježenih 791 milijun eura. Čak i uz umjereniju stopu rasta kad se uspoređuje (samo) drugo tromjesečje ove i prošle godine (28%), priljev tih ulaganja u 2022. bi trebao premašiti milijardu eura. Trend zorno odražava i činjenica da ih je još 2019. bilo evidentirano “samo” 277 milijuna eura, a u godini izbijanja pandemije 330 milijuna.

Uz rastuću ukupnu potražnju na domaćem tržištu stambenih nekretnina, broj kupoprodajnih transakcija već lani je premašio pretpandemijsku razinu (+9%), s tim da su predmetom svake treće bile nekretnine na Jadranu.

U osvrtu na tržište nekretnina 2021. HNB-ovi analitičari podcrtali su da je “tom porastu znatno pridonijela potražnja nerezidenata koji su su u ukupnom broju transakcija sudjelovali s oko 10 posto, a u ukupnoj vrijednosti s oko 20 posto”. I za dodatne poticaje njihovoj potražnji, poput ulaska Hrvatske u europodručje i područje Schengena, drže da će više doći do izražaja u priobalnim regijama.

U statistici izravnih inozemnih ulaganja neto priljev po vlasničkim ulaganjima u nekretnine otprije ima značajan udjel. Lani je bio nešto veći i od onoga u financijski sektor koji u kumulativnom iskazu uvjerljivo prednjači prema neto priljevu FDI-a, premda već godinama više zahvaljujući zadržanim zaradama. S nepunih 577 milijuna eura i izravna ulaganja u trgovinu na malo prošle godine su bila znatno manja nego vlasnička ulaganja u nekretnine. Usto, strani investitori su (neto) uložili više od 200 milijuna eura u djelatnost poslovanja nekretninama, što je također bilo osjetno povećanje. Snažno je porastao i priljev inozemnih ulaganja u djelatnost opskrbe električnom energijom i plinom (na 178 mil. eura). Isto vrijedi i za iznos ulaganja u proizvodnju prehrambenih proizvoda u godini Fortenovine mega transakcije prodaje Leda, s tim da je neto priljev u toj industriji na kraju bio nešto više od 290 milijuna eura.

Rimac ‘bilda’ autoindustriju

Ove će se godine kao rezultat velike injekcije vlasničkog kapitala koju su međunarodni investitori donijeli Rimac Grupi među djelatnostima s najvećim rastom FDI-a svakako naći i proizvodnja motornih vozila. Za razliku od više zemalja iz regije SIE, ona je u dosadašnjim izravnim ulaganjima u Hrvatsku participirala manje od jedan posto.