Prosječna cijena četvornog metra novoga stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine, bez obzira na prodavatelja, iznosila je 2.219 eura, što je 4,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
To znači da su građani za jedan kvadrat novog stana u prosjeku trebali izdvojiti gotovo dvije pune prosječne neto plaće, koja ja za lipanj na nivou Hrvatske iznosila 1.150 eura.
Vrlo slično je u Zagrebu: prosječna cijena četvornog metra novog stana u glavnom gradu u prvom polugodištu iznosila je 2.623 eura, a prosječna zagrebačka plaća 1303 eura. Cijene su u Zagrebu u odnosu na lani veća za 6,9 posto u odnosu na lani.
U ostalim naseljima prosječna cijena kvadrata novog stana u prvom polugodištu iznosila je 1.916 eura, uz međugodišnje povećanje od 9,7 posto. Kupci su tako za jedan kvadrat trebali izdvojiti iznos 67 posto veći od prosječne hrvatske plaće.
Još je nepovoljniji odnos kada se prosječna plaća stavi u odnos s prosječnom cijenom četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa društveno poticane stanogradnje (POS). Ta cijena iznosila je u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine 2.326 eura, što je 6,8 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, pokazuju podaci DZS-a.
Pritom je u Zagrebu cijena kvadrata porasla za 6,9 posto, na 2.633 eura, a u ostalim naseljima za 13,8 posto, na 2.048 eura.
Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u prvom je ovogodišnjem polugodištu iznosila 1.305 eura i bila je 1,3 posto viša u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. To je otprilike na razini prosječne zagrebačke neto plaće. Pritom je u Zagrebu cijena snižena za 3,6 posto, na 1.005 eura, dok je u ostalim naseljima skočila za 0,5 posto, na 1.313 eura.
Podaci DZS-a pokazuju i da je u prvom polugodištu 2023. u Hrvatskoj prodano 2.353 novih stanova, od čega 999 u Zagrebu i 1.354 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 250 su stanovi POS-a, dok su njih 2.103 prodala trgovačka društva i druge pravne osobe.
U odnosu na drugo polugodište prošle godine cijene novih stanova bile su 0,8 posto niže. Pritom su cijene novih stanova bile četiri posto manje nego u drugom polugodištu lani, a u ostalim naseljima 1,5 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za svoj završni post osvrnuti ću se na hrv. Nekretninsku teoriju..
Kad su kamate niske, cijene su visoke jer se nema u šta drugo uložiti za taj povrat, i novac je jeftin .
Kad su kamate visoke cijene su visoke jer gazda a) mora plaćati kamate i/ ili b) mora nadoknaditi gubitak kamata na štednju..
Klasična teorija Je da cijena najma ne bi trebala prelaziti 1/3 plaće.. hrv. Teorija da ne bi trebala prelaziti trećinu 2 plaće .
Ako je deflacija dobara i usluga novca ima za visoke stanarine i cijene nekretnina .
Ako je inflacija nekretnina je must buy jer jedina štiti od inflacije .
Fasada je opcionalna
Centar ZG je vrijedan skoro kao kuća uz magistralu
Kupaona mora imati danje svjetlo…
Ispod 10 kvadrata za kupaonu neću razgovarati .
Najveći stanovi u kojima sam bio su bili oko 120 kvadrata .
4-5 soba . Znači 20-25 kvadrata po sobi..
Ispod 15 kvadrata za sobu uopće ne želim razmišljati..
Uključite se u raspravu