Tržište nekretnina lani je poraslo za 30 posto u odnosu na godinu prije, uz rast ukupne vrijednosti za čak 50 posto, a cijene stanova rasle su za 13,2 posto, podaci su nove publikacije Ekonomskog instituta Zagreb o tržištu nekretnina u Hrvatskoj u 2021. godini.

Na tržištu nekretnina u 2021. godini ostvareno je 133.997 kupoprodaja, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja rast od 30 posto, a iako se najveći broj transakcija odnosi na poljoprivredna zemljišta, najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2021. godini bilježe stanovi (38,6 posto). Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2021. godini iznosila je nešto više od 60 milijardi kuna, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja povećanje od 50,1 posto. Porasla je i prosječna vrijednost nekretnine, koja je lani iznosila je 448.416 kuna, dok je godinu dana ranije iznosila 388.226 kuna. Utvrđeno je i da su transakcije nekretninama lani činile 14 posto BDP-a, dok su godinu prije imale udjel od 11 posto.

Dubrovnik opet najskuplji

Lani je bilo 29.605 kupoprodaja stanova ukupne vrijednosti od 23,2 milijarde kuna, uz prosječnu vrijednost jedne transakcije od 783.776 kuna. To je 25,6 posto više transakcija nego u 2020., s tim da vrijednost prodanih stanova bilježi rast od 41 posto. Naime, srednja cijena stanova po kvadratu u 2021. godini rasla je za 13,2 posto u odnosu na godinu ranije. Kao i ranijih godina, najviša medijalna cijena kvadrata stana zabilježena je u Dubrovačko- neretvanskoj županiji (15.104 kn), slijedi Splitsko-dalmatinska županija s medijalnom cijenom od 13.655 kuna te Grad Zagreb s cijenom od 12.032 kune. Najviša medijalna cijena stana lani je zabilježena je u Dubrovniku, slijedi Rovinj, pa Split i Opatija, dok je Zagreb imao prosječnu cijenu od 12.032 kune po kvadratu.

Najveći broj kupoprodaja stanova u Zagrebu bilo je u Vrapču, slijede Trešnjevka i Centar, pa Peščenica, Stenjevec i Trnje.

Također se oporavilo tržište usporeno koronom i potresima. Nakon što je u 2020. godini došlo do međugodišnjeg pada prodaje stanova na području Zagreba za 5,1 posto, u 2021. godini uslijedio je snažan oporavak, uz rast od 17,1 posto. Za usporedbu u 2019. i 2018. godini zabilježen je međugodišnji rast prodaje stanova u Zagrebu od 15,3 te 11,3 posto.

Najviša cijena kvadrata postignuta je u centru (14.737,9 kuna), slijedi susjedno Trnje (13.519 kn), a srednju cijenu stanova iznad 13.000 kuna bilježe tri katastarske općine, Šestine, Maksimir i Trešnjevka. U čak 12 katastarskih općina prosječna cijena stanova kretala su se u rasponu od 11.000 do 13.000 kuna po kvadratu, s tim da svega pet općina bilježi cijenu stanova od 7.000 do 9.000 kuna po četvornom metru, i to su kvartovi na krajnjem istoku grada te uz desnu obalu Save. Najniža cijena stanova po kvadratu zabilježena je u katastarskim općinama Šašinovec i Markuševec.

Dvoznamenkast rast cijena

U odnosu na 2020. rast prosječne cijene prodanih stanova po kvadratu u 2021. godini zabilježen je u 25 katastarskih općina. Najveći porast cijena pritom bilježi katastarska općina Markuševec, i to za 70,2 posto. Dvoznamenkaste stope rasta medijalne cijene prodanih stanova zabilježene su i u Gornjem Vrapču, Granešini Novoj, Klari, Sesvetama, Peščenici, Gračanima, Jakuševcu i Podsusedu.

Raslo je i tržište poslovnih nekretnina. Lani su bile 1852 kupoprodaje poslovnih prostora, 560 kupoprodaja poslovnih zgrada i 256 kupoprodaja gospodarskih zgrada, i odnosu na 2020. sve tri vrste poslovnih nekretnina zabilježile su povećanje broja kupoprodajnih transakcija. Broj kupoprodaja poslovnih prostora u 2021. povećao se za 12,7 posto, uz istovremeni rast vrijednosti za 506 milijuna kuna, odnosno za 26 posto, te je tržište doseglo iznos od gotovo 2,46 milijardi kuna. U 2021. je zabilježeno i 560 kupoprodaja poslovnih zgrada, pa se broj kupoprodaja u odnosu na prethodnu godinu povećao za 41 posto. Istovremeno vrijednost ostvarenih kupoprodajnih transakcija poslovnih zgrada se u 2021. u odnosu na 2020. povećala za 161 milijun kuna, odnosno za 10,7 posto, te je dosegla iznos od gotovo 1,67 milijardi kuna.

Istraživanje analitičara Ekonomskog instituta opet je pokazalo usku vezu turističke aktivnosti s rastom cijena nekretnina, s tim da je u lokalnim jedinicama u kojima je turistička sezona kraća, cijena nekretnina u prosjeku nešto viša. U EIZ- u napominju da je ovakva pojava vjerojatno posljedica činjenice što JLS-ovi s kraćom sezonom u pravilu imaju natprosječno zastupljeni privatni smještaj u odnosu na hotelski smještaj, a povećanje turističke potražnje za privatnim smještajem može dovesti do povećanja njihovih cijena.