U Istri je interes za nekretninama oduvijek velik, pogotovo stranaca, a imam dojam da se povećao i broj onih iz područja Zagreba i okolice. Ne bih to nužno povezao s potresom i pandemijom, nego i očuvanjem vrijednosti novca. Štednja u bankama nije poticajna, a ulaganje u nekretnine uvijek se isplati – tvrdi za 24sata Vlatko Mrvoš, agent za nekretnine u agenciji Buzet te dopredsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kaže kako se stranci uglavnom više zanimaju za apartmane bliže obali u poznatim turističkim destinacijama, dok dio njih i domaći kupci otkrivaju unutrašnjost.

Peterosobni stan

Stan prodan za rekordnih 156.000 eura po četvornom metru

posljedice potresa i korone

Zagrepčani od straha lagano sele prema rubnim dijelovima grada, pa čak i u drugu županiju

– Osobito im je zanimljiv sjever Istre od Grožnjana preko Oprtlja i Motovuna te Buzeta gdje je turizam moguć tijekom cijele godine uz mirniji život u neposrednoj blizini većih gradova. Osobito su na cijeni objekti u starogradskih jezgrama s kojima kupujete i dašak povijesti – kaže Mrvoš dodajući kako se cijena kvadrata razlikuje, pa je to u unutrašnjosti Istre od 1.000 do 1.200 eura, dok su cijene na turističkim destinacijama od 1.500 do 1.700 eura.

Ni u Slavoniji ne bilježe osobite oscilacije na tržištu, a iz Zagreba su nakon potresa uglavnom imali unazad nekoliko mjeseci možda desetak upita. Tako nam priča Krunoslav Šabić, zamjenik predsjednika strukovne skupine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik agencije Tasman nekretnine u Osijeku.

Poticaji idu dalje

Hoće li stambene subvencije i u pandemiji podići cijene nekretnina?

novogradnja je najtraženija

Kvadrat u Zagrebu 2000 eura, na jednu stvar kupci najviše obraćaju pozornost

– To je samo određena manjina i neće se sad svi tu preseliti. Nakon potresa u Zagrebu nije bilo upita, nego tek nakon onog u Petrinji. No za sad smo imali tek upite i vidjet ćemo što će se dalje s tim odvijati. Inače, mi u Osijeku kao u središtu Slavonije bilježimo dobre rezultate u smislu stabilizacije tržišta i izjednačavanja sa ostatkom Hrvatske, cijene rastu unazad tri do četiri godine i novogradnja je sad oko 1.350 – 1.400 eura za jeftinije vrste nekretnina u smislu velikih stambenih zgrada. Luksuzne vile možete kupiti za 1.600 – 1.700 eura za kvadrat. Prije tri do četiri godine cijene su bile i do 40 posto niže. U ovom trenutku je potražnja veća nego ponuda – kaže Šabić p

Stanje je sve bolje i u Lici, smatra dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK te vlasnik i direktor agencije Lika nekretnine Ivan Bižanović koji kroz nekoliko godina očekuje još veći interes.

– Lika je odlično povezana s ostatkom Hrvatske jer ste blizu autoceste kojom vam treba sat vremena do Zagreba, Zadra ili Rijeke. U usporedbi za Zagrebom gdje vam isto toliko treba od Dubrave do Prečkog, život je opušteniji i kvalitetniji. Ne bih rekao da se interes nakon potresa povećao i da se puno ljudi preselilo zbog toga. Ljudi uvijek traže, a kupuje se sve od poljoprivrednih i građevinskih zemljišta do derutnih kuća ili kuća iz obnove. Nema pravila – pojašnjava Bižanović dodajući kako će prava ekspanzija na ličke pašnjake nastupiti tek za dvije i pol godine kad istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta pa će ih u Hrvatskoj moći kupiti i stranci. Ovisno o lokaciji i vrsti nekretnine, cijene se kreću od 400 eura do nekoliko tisuća eura.

Zagrebačke nekretnine kupci ipak sad gledaju drugim očima, pa tako na cijeni više nije središte grada koje se smatralo top lokacijom. Dapače, kupci od njega zaziru i agenti za nekretnine redom govore kako uopće nemaju upite zainteresiranih kupaca za taj dio grada.

– Već od prvog potresa se situacija promijenila. Korona je dovela do toga da smo ostali bez turizma koji je bio veliki generator za centar i turistički najam, pa se poklopio i potres te se smanjila atraktivnost većine stanova u Donjem i na Gornjem gradu. Promet je bio iznimno mali i u jesen kad su ljudi već počeli pomalo zaboravljati na potres i pojavio se ponovni interes za stanovima u centru, ali onda je bio petrinjski potres i tu se izgubio svaki interes – kaže za 24 sata Boro Vujović iz Opereta nekretnina i potpredsjednik strukovnog udruženja u HGK.

Sukladno s tim, neznatno se povećao broj prodavatelja koji bi željeli prodati svoje nekretnine u središtu grada, no svjesni su situacije i korigirali su cijene.

– Cijene kreću oko 2.000 eura po kvadratu – kaže Vujović ističući kako su kupci sad više zainteresirani za nekretnine u Velikoj Gorici ili Svetoj Nedelji koje su blizu Zagreba, ali s kvalitetnijom gradnjom.

– Kupci traže armirano betonske zgrade, pa je tako primjerice novogradnja u Velikoj Gorici oko 1800 eura za kvadrat i stanovi u fazi gradnje prodaju se bez problema.

Zagrebačka situacija je ipak specifična, smatra agentica za prodaju nekretnina Jagoda Kušević Grgurić iz agencije Mediar Nekretnine.

– Mi nismo imali baš nikakvih upita kupaca ni zainteresiranih za središte grada kao ni za sjeverne dijelove poput Gračana ili Markuševca. Imali smo nekolicinu klijenata bolje platežne moći koji su oštećenu nekretninu u središtu grada zadržali, ali su kupili drugi stan dok im se njihov ne renovira. Ono što smo primijetili početkom godine jest sve više poziva pojedinaca koji žele hitno i pošto poto kupiti stan u širem središtu grada ako je riječ o novijoj gradnji – pojašnjava Kušević Grgurić dodajući kao lokacija više nije ona koja diktira cijenu.

– Očekuje se i nastavak tendencije napuštanja centra grada i morat će se donijeti politika koja će se odnositi na građevine iz 30.-tih i 40-tih koje će biti strašno teško prodati u narednim godinama. Vjerojatno će ići u rekonstrukciju čak i one koje su dobile zelenu naljepnicu jer ljudi shvaćaju da nisu sigurne – predviđa Kušević Grgurić.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović kaže da se tržište nekretnina u Hrvatskoj od početka pandemije nije ugasilo, ali je bitno usporeno.

– Promet je ipak u cijeloj zemlji pa i u Zagrebu bitno manji, no još se ne ogleda u cijenama toliko koliko se ogleda u bitno smanjenom prometu i trgovanju u dijelovima grada koji su stariji, poput Donjeg grada ili u zgradama koje su pretrpjele oštećenja zbog potresa. Posljednjih godina uočavamo povećani interes za novogradnjom i taj trend se nastavio posebno sad nakon potresa, pa je među glavnim kriterijima za kupnju i sigurnost nekretnine – pojašnjava Ranilović dodajući kako tržišne cijene nekretnina generalno u zemlji nisu pale, a u središtu Zagreba su ih tek neznatno korigirali pojedinci čije su nekretnine stradale.